Raguž (HRS): Prioritet mi je zaštita interesa hrvatskog naroda, a ne funkcionalnost BiH

HRS
Foto: snimka zaslona podcast Bura

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, u podcastu Bura govorio je o tomu zbog čega Republikanci neće doći na zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u subotu u Mostaru.

Raguž je iznio svoje viđenje trenutačnog političkog stanja u kojem se BiH Hrvati nalaze te objasnio zbog čega HRS na drugačiji način promišlja rješavanje problema dekonstituiranja Hrvata u BiH.

“Zaključci će biti kamilica”

Naglasio je kako HRS poštuje HNS kao instituciju, no naveo je kako smatra da će na kraju zaključci sa zasjedanja biti “kamilica”.

“Hrvati su došli do trenutka kad moraju jasno reći da je traženje izmjena Izbornog zakona BiH zapravo traženje kompromisa unutar kompromisa”.

Istaknuo je kako se Hrvatima u BiH gazi dostojanstvo, a ne samo politička prava. Mišljenja je Hrvati nemaju budućnost u ovakvoj BiH i to čak ni kratkoročnu.

“Federacija se pretvara u bošnjački entitet”

“Bošnjačka politika u kontinuitetu nastavlja rat bez oružja. Federacija se pretvara u bošnjački entitet. Sarajevske elite su osjetile kako je ovo trenutak da realiziraju svoje namjere. To planiraju uraditi na izborima ove godine, koji će se svakako održati. Traženje izmjena Izbornog zakona je malo, prvo trebamo tražiti vraćanje postavki na Washingtonski sporazum.

Govorio je zbog čega se protivi tomu da HNS zasjeda “iza zatvorenih vrata” kao i zbog čega misli da Hrvatima funkcionalna država BiH ne treba biti primarni cilj. Veli kako je njemu prioritet zaštita interesa hrvatskog naroda, a ne funkcionalnost BiH, iako potvrđuje kako su te dvije stvari komplementarne.

Opisao je i što HRS planira uraditi kako bi se u svijetu čuli hrvatski politički zahtjevi za jednakopravnošću.

I. izvanredno zasjedanje

I. izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH održat će se u subotu, 19. veljače 2022. godine u Mostaru, u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače s početkom u 11.00 sati.

Prije početka zasjedanja, u 10.45 sati, Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora, položit će vijenac i zapaliti svijeće kod spomen obilježja poginulim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, nakon čega će uslijediti kratka izjava medijima predsjednika Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragana Čovića.

Zatvoreno za javnost

I. izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora zatvoreno je za javnost i medije, priopćili su iz HNS-a.

Nakon zasjedanja, predsjednik HNS-a dr. Dragan Čović informirat će javnost o donesenim zaključcima i odlukama.

Na svojoj internetskoj stranici HNS je napisao kako su predsjednici stranaka odredili termin izvanrednog zasjedanja Sabora jer su suočeni s približavanjem roka za raspisivanje općih izbora u BiH, te očiglednom opstrukcijom bošnjačkih stranaka oko postizanja dogovora o ograničenim izmjenama Ustava i Izbornog zakona, a sve u cilju ispunjenja odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

Otklanjanje diskriminacije

U slučaju da propadnu pregovori u vezi izmjena Izbornog zakona BiH, Hrvati u BiH, okupljeni oko krovne političke organizacije hrvatskog naroda u BiH će dati kvalitetne odgovore na predstojeće izazove.

Legitimno predstavljanje, kontitutivnost i ravnopravnost naroda, otklanjanje diskriminacije pri kandidiranju predstavljaju ključne elemente u postizanju dogovora u procesu ograničenih izmjena Ustava i Izbornog zakona, piše HNS.

Dogovora i dalje nema

U Sarajevu su, kako smo pisali, prošloga tjedna nastavljeni pregovori hrvatskih i bošnjačkih stranaka o izmjenama izbornog zakona. No, dogovora i dalje nema. Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda oko čega su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

Iz HDZ-a BiH ponovljaju stav da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, te Predsjedništvo BiH.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

> Izborni zakon u BiH: Nema dogovora, moguća odgoda izbora?

> Visoki predstavnik u BiH: Izbori će biti na jesen sa ili bez novog izbornog zakona

HRS: ‘Napustili smo HNS zbog krajnje nedemokratskih, totalitarističkih metoda vođenja ove institucije’

U vezi izvanredne sjednice HNS, stranka HRS poslala je priopćenje kojeg prenosimo u cijelosti:

Hrvatska republikanska stranka (HRS) je na prošloj sjednici Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS) napustila ovu instituciju zbog krajnje nedemokratskih, totalitarističkih metoda vođenja ove institucije.

Poštujući osjetljivost trenutka, na poziv Tajništva Hrvatskog narodnog sabora, poslali smo
popis naših izaslanika i uredno primili poziv za sudjelovanje. Nikada nismo, pa ni u trenutku napuštanja rada ove institucije, dovodili u pitanje prirodu HNS-a kao krovne političke institucije. Poštujući aktualni trenutak, ovo je bio potez poštivanja ove institucije s naše strane.

“Kao narodu nema nam budućnosti u ovakvoj BiH”

Po našem viđenju, HNS 19.02. mora donijeti jasne i nedvosmislene poruke koje će ići u smjeru težnji ka Ustavno administrativnim reformama BiH, jer je više nego očigledno kako nama kao narodu nema održive budućnosti u ovakvoj BiH. Od Hrvata se traži kompromis, iako živimo već u situaciji gdje nam se gaze naša ljudska i građanska prava nametnutim amandmanima na Ustav F BiH i Izborni zakon.

Traženje isključivo izmjena izbornog zakona je malo! Nama nije cilj zasjesti u fotelje vlasti, nego učiniti BiH po mjeri sva tri naroda, a posebno učiniti je po mjeri hrvatskog naroda u BiH. Najbolji izborni zakon nam ne osigurava jednakopravnost u državi s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

“Stvari vratiti na početak, na Washingtonski sporazum”

Moramo stvari vratiti na početak, odnosno poništiti sva razna nametanja međunarodne zajednice i vratiti se na Washingtonski sporazum i tek tada govoriti o kompromisu. Mora se pozvati Republika Hrvatska kako bi iskoristila sav diplomatski kapacitet unutar euroatlanskih institucija za podršku u tome. Na kraju, mora se pozvati na odgovornost aktualno političko vodstvo hrvatskog naroda za (ne)učinjeno. Sve sukladno Statutu HNS-a.

Ne vidimo ništa spornoga u dovođenju u pitanje odgovornosti Dragana Čovića, sukladno Članku 27 St. 3 Statuta HNS-a, koji govori o narušavanju ugleda ove institucije. Poštujući instituciju HNS-a, imali smo najiskreniju namjeru preći preko dosadašnjeg nedemokratskog i totalitarističkog načina vođenja rada ove institucije, pristati na poziv na sudjelovanje i sudjelovati u radu iste.

“Nedemokratske metode HNS-a”

Međutim, po pitanju organizacije ove sjednice HNS-a, ne samo da se nastavlja sa nedemokratskim metodama, nego se iste nadograđuju. Izaslanici nisu upoznati s dnevnim redom, materijalima sa sjednice, kao niti sa protokolom iste. Plan je donijeti sve na samu sjednicu, očekujući bespogovorno dizanje ruku za iste. Uz to, sjednica je zatvorena za javnost, uz ometanje mobilnih signala i nalog zaštitarima da onemoguće bilo kakav pokušaj snimanja.

Statut HNS-a vrlo jasno kaže kako je rad Sabora javan. U slučaju pojedinih informacija koje nisu za javnost, Statut dopušta tajnost, Člankom 48 Statuta, ali prethodno se mora pojasniti zašto. To nije učinjeno. Posebno ističemo da Odluku o zatvorenoj sjednici može donijeti samo Sabor, a ne Predsjedništvo.

“Blijedo i pokornički”

Koga i čega se to plašimo? Jesmo li mi tu zbog naroda ili je obrnuto? Kojih to važnih informacija moramo lišiti javnost? Zar nije sramotno da, primjerice, Milorad Dodik dobiva izvješća u realnom vremenu o ishodima razgovora u Neumu, a detalji istih se uskraćuju javnosti, odnosno svome narodu? Da stvari budu tragikomične, uza sve staljinističke metode kontrole i zatvaranja, zaključci sjednice, dan ranije, bivaju objavljeni u integralnom formatu na pojedinim portalima. Prije nego ih je ijedan izaslanik uopće vidio, a kamoli imao mogućnost urediti. Općeniti, površni, blijedi, pokornički, daleko od onoga što narod očekuje od političkih aktera hrvatskog naroda u BiH.

Prema svemu ovome, nisu se stvorili demokratski uvjeti za sudjelovanje HRS-a u (ovakvom) HNS-u.

“Nestatutarne metode”

Naše sudjelovanje, legitimiralo bi nestatutarne metode upravljanja ovom institucijom i politiku bez strateškog cilja, bez imalo hrabrosti i spremnosti na žrtvu. Što se tiče najavljene obveze poštivanja istih, HRS-u i našim zastupnicima nisu potrebni nikakvi zaključci koji bi nas obvezali poštivati legitimitet svoga naroda. Za razliku od pojedinih tzv. stranaka iz Predsjedništva HNS-a, koje su već sudjelovale u Vladama Alijanse i Platforme i nikada se za to nisu ispričale svom narodu i/ili podnijele račun, poštivanje legitimne volje svoga naroda je dio programskih i statutarnih dokumenata HRS-a.

“Osam godina koalicije s uzurpatorima”

Hrvatskome narodu u BiH je potrebna snažna, dosljedna i nedvosmislena politika koja će, ako treba, dovesti u pitanje samo postojanje ove i ovakve BiH ukoliko se nastavi gaženje naših ljudskih i građanskih prava. Hrvatskome narodu u BiH je potrebna politika koja će u prvi plan staviti Ustavne promjene i administrativno preuređenje BiH, a ne (samo) izborni zakon s kojim sebi osiguravamo pozicije i nastavak suradnje sa istim onima koji nam ta ista prava gaze.

U konačnici, potreban nam je HNS koji će poštivati dokumente koje usvaja, koji će biti krovna politička institucija hrvatskog naroda, a ne propagandistički alat u rukama HDZ-a. Odakle nam pravo pozivati se u zaključcima na „nesuradnju sa uzurpatorima hrvatskog legitimiteta“ u situaciji kada smo 8 godina u koaliciji na svim razinama s tim istim uzurpatorima? Zašto se odmah ne napusti ta koalicija?

“Iskoristit ćemo veze u EU parlamentu”

HRS je u koaliciji sa svojim narodom, a ne političkim elitama Sarajeva i Banja Luke. Jedini smo ponudili jasan prijedlog ustavnih promjena i administrativnog preuređenja BiH, kao što smo jedini ponudili dokument reforme HNS-a. Budući da nam je totalitarističkim metodama onemogućeno iste promovirati kroz instituciju HNS-a, očigledno smo prinuđeni to raditi van ove institucije. Iskoristit ćemo kapacitete koje imamo na raspolaganju u zakonodavnim tijelima, kao i veze u Saboru RH i EU parlamentu kako bi iste promovirali i proveli u djelo. U interesu svoga naroda, a ne interesu nas samih.

Pozivamo Predsjedništvo HNS-a da slobodno otvori zasjedanje za javnost, HRS tamo neće prisustvovati, stoji u priopćenju HRS, čapljinske neovisne stranke.

Plenković o izborima u BiH

Podsjetimo, premijer Vlade RH Andrej Plenković u petak se u razgovorima koje je vodio u Bruxellesu dotaknuo i situacije u BiH.

“Ne treba ići u izbore prema starom zakonu. Stav Hrvatske je vrlo jasan, bolje dati vremena za reforme, pa i odgoditi izbore, nego ići po starom. Reforme trebaju biti takve da se poštuju prava sva tri konstitutivna naroda”, rekao je Plenković.

Dodao je kako se zna što bi se dogodilo po starom sistemu, ponovio bi se izborni inženjering. Ističe i kako je Hrvatska za BiH susjedna, prijateljska zemlja, saveznica i želi pomoći europskom putu te zemlje te će učiniti sve kako bi se približili odnosi Hrvata i Bošnjaka u BiH.

Plenković je rekao da, kada bi se izbori održali po sadašnjem zakonu, onda bi Komšić mogao biti izabran, a on nije prihvaćen od Hrvata kao njihov predstavnik.

“To bi značilo da je od 2006. do 2026. godine 16 godina član Predsjedništva bio Komšić, a samo četiri godine predstavnik kojeg su podržavali Hrvati”, zaključio je Plenković.

> Slaven Raguž (HRS): ‘Čović bi mogao proglasiti ekonomski entitet i hrvatsku banku. Zašto to ne čini?’

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.