Skokovite veze kakve su Sjedinjene Države i Kina imale nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast ulaze, čini se, u novu fazu zatopljenja, budući da Washington sada odobrava stav Pekinga prema Sjevernoj Koreji pošto je dugo kritizirao njegov nedostatak odlučnosti.
Američki državni tajnik Rex Tillerson otputovao je u četvrtak u Peking gdje će se za vikend sastati s nekoliko visokih dužnosnika kako bi pripremio prvi posjet američkog predsjednika predviđen u studenome u okviru njegove azijske turneje.
“No sigurno je da će Sjeverna Koreja biti jedna od tema razgovora”, rekao je uoči odlaska glavni američki diplomat, najavljujući u Washingtonu “društveni i kulturni dijalog Sjedinjenih Država i Kine”, u društvu zamjenice kineskog premijera Liu Yandong.
Veze dviju velesila pratile su zadnjih mjeseci ritam sjevernokorejskih balističkih i nuklearnih pokusa. Donald Trump je čas prozivao Kinu, čas je hvalio kineskog kolegu Xi Jinpinga, “velikog čelnika” kojeg je u travnju kao “prijatelja” primio u Mar-a-Lagu na Floridi.
Još sredinom kolovoza američki predsjednik je javno napao glavnog gospodarskog partnera Sjeverne Koreje ocijenivši da bi mogao “činiti puno više” ne bi li nagnao režim Kim Jong-una da odustane od atomske bombe, pa je Washington primijenio trgovinski pritisak na Peking najavivši istragu o intelektualnom vlasništvu.
Nakon toga se ton ponovo promijenio.
“Čestitam Kini što je prekinula sve bankarske veze sa Sjevernom Korejom”, rekao je u utorak Donald Trump, tjedan dana pošto je pohvalio taj “odvažan” i “neočekivan” korak, smjerajući na to što velike kineske banke sada odbijaju sjevernokorejske klijente.
U međuvremenu su kineske vlasti u UN-u dale pristanak za još strože sankcije Pyongyangu. Uspjeh te strategije “najvećeg mogućeg pritiska” ovisi o kineskoj primjeni sankcija i Washington od nedavno tvrdi da se stvari tu mijenjaju.
Jeffrey Bader iz instituta Brookings smatra da Peking donošenjem novih mjera reagira na opasnost jačanja vojnog savezništva Japana i Južne Koreje s SAD-om, ali i obrambenih snaga prvih dviju zemalja.
“Trumpova administracija je pomogla da se potakne ta promjena u Kini, premda su razlozi uglavnom regionalni i interni”, zaključio je Bader, izrazivši nadu da nove oštre izjave američkog predsjednika neće ugroziti taj napredak. Peking se zapravo i dalje zauzima za diplomatsko rješenje krize i nije sklon vojnim prijetnjama poput onih o “ognju i bijesu” koji će zadesiti Pyongyang i o “potpunom uništenju” Sjeverne Koreje.
