Starešina: Bar 4 organizatora napada 11. rujna ratovala su 1992.-1995. protiv Hrvata u BiH

Prije dvadeset godina, 11. rujna 2001., cijeli je svijet čuo za Al-Qa’idu i Osamu bin Ladena. Kad se dva američka putnička zrakoplova, oteta zajedno s putnicima, zabiju u oba tornja Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku, to se mora i vidjeti i čuti. Upravo to je i bio glavni cilj Osame bin Ladena i njegove džihadističke mreže: pokazati cijelom svijetu kako nekoliko dobro organiziranih džihadista može razoriti simbol američke i zapadne ekonomske moći i utjerati strah u kosti svima koji ne dijele njihovu viziju islama. I u tome su uspjeli. No napad na newyorške “Blizance” imao je i snažnu motivacijsku poruku za buduće džihadiste: da je materijalno snažni zapad vrlo krhak iznutra i da ultimativni cilj svakog džihadista – učiniti cijeli svijet islamskim – uopće nije nedostižan, piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju, u kolumni koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zapad, predvođen SAD-om, najprije je u svojim mainstream interpretacijama nastojao zanemariti vjersku (islamsku) motivaciju napada 11. rujna, portretirajući bin Ladena i Al-Qa’idu kao neke zločinačke pustolove, koji vole strašiti i ubijati ljude, a potom pobjegnu u afganistanske planine. (…) Istodobno zapad je činio i čini sve da sebi samome zamuti sliku pozadine napada na New York. Tako bi, prema novim preporukama američke ljevičarske “woke” kulture, trebalo izbjegavati spominjanje bilo čije odgovornosti za napad 11. rujna, da se ne bi stigmatizirala cijela islamska vjerska zajednica. A trebalo bi izbjegavati i narativ o američkoj posebnosti, o američkoj simbolici slobode i ekonomske moći, jer to može izgledati kao imperijalizam. Sam bin Laden ne bi bolje poučavao Amerikance kako (p)ostati slijep za džihadizam kao sigurnosnu prijetnju. Jedino bi ih možda Hrvati mogli bolje poučiti toj vrsti sljepila i zaborava.

Pitate se kakve veze imaju Hrvati s Al-Qa’idom i 11. rujna? Na prvi pogled samo takvu što su barem četvorica organizatora napada na newyorške “Blizance” u razdoblju od 1992. do 1995. ratovala protiv Hrvata u središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini i poučavala džihadu lokalno muslimansko stanovništvo. U brdima iznad Travnika i Zenice osnovani su prvi Al-Qa’idini logori za vojnu i vjersku obuku na europskom tlu. O tome su naširoko svjedočili oni sami u vlastitim promotivnim materijalima, a i pred Haaškim sudom. Hrvati iz Travnika, Zenice, Bugojna, Konjica i okolnih sela bili su od 1993. do 1994. primarne žrtve tog novog džihadizma na europskom tlu. Kako zarobljeni vojnici HVO-a, tako i civili. Na njima su mudžahedini uvezeni iz islamskih, uglavnom arapskih zemalja, ali i iz zapadnoeuropskih država, kao i domaći pitomci, uvježbavali odrubljivanje glava, sakaćenje različitih vrsta, ispuštanje krvi, pokapali ih vezane sa svinjama… Od jeseni 1993. strani su džihadisti djelovali kao integralni dio Armije BiH. (…) U jeku džihadističkog rata u središnjoj Bosni mudžahedini su osvojili i oskvrnuli (uništavanje lica svetaca, razmazivanje izmeta po crkvenim klupama) crkvu u Gučoj Gori, jednu od najvećih u BiH, i iz nje poslali videoporuku kako im je cilj osvojiti Rim. Vođa mudžahedina u središnjoj Bosni Abu Maali nastavio je džihad u Čečeniji. Američki obavještajci tada su ga prozvali Osama bin Laden mlađi.

Niti jedan od zločina nad Hrvatima nije osuđen pred Haaškim sudom. Zapovjednik A BiH Rasim Delić osuđen je za zločine nad srpskim ratnim zarobljenicima 1995., ali ne i za zločine nad Hrvatima, koji su imali klasičan džihadistički rukopis.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

Drugi veliki zaslužnik za ratno i poratno zbrinjavanje stranih džihadista u Zenici bio je Šefik Džaferović, aktualni član Predsjedništva BiH. On danas dijeli političke lekcije Hrvatskoj prozivajući je za agresiju. Zato hrvatsko opće neznanje o džihadističkim elementima u muslimansko-hrvatskom ratu u središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini nije pitanje nezainteresiranosti za prošlost. Riječ je o opasnom sljepilu za sigurnosne prijetnje sadašnjosti i budućnosti.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.