Iako hrvatski mediji zanemaruju ili mu daju manje značenje, susret jednog od vodećih lidera 21. stoljeća Vladimira Putina i Milorada Dodika ima veliku važnost.
Primanje Milorada Dodika u Moskvi svakako je javni diplomatski čin kojim je ruski predsjednik htio poslati poruku i Srbima, ali i cijelom svijetu. S obzirom da se dogodio tri dana uoči najavljenog referenduma, što nije uopće slučajno, kao takav ima prilično jasno značenje podrške Rusije Srbima u Bosni i Hercegovini, kao i Srbiji.
Srbija se javno ograđuje od najavljenog referenduma, ali svakako s figom u džepu. Ono što je najvažnije treba jasno istaknuti: Putin nije javno istupio poput Zapada protiv referenduma, već je kratko istaknuo da je referendum pravo naroda.
I time je sve rekao.
Stoga izjava Milorada Dodika za ruski Sputnjik glasi: „Što se tiče referenduma, tu nije bilo nekih posebnih razgovora, osim konstatacije da je to pravo naroda“. Dodik je istaknuo da je Putin izrazio podršku stabilizaciji u regiji.
On je istaknuo da je ovo bila prilika da predsjednika Ruske Federacije upozna o razvoju političke situacije u BiH i da iskaže svoje mišljenje o tome „posebno ukazujući na činjenicu da je u BiH i poslije 20 godina visoki predstavnik, da su u Ustavnom sudu BiH i dalje tri stranca koja dominantno odlučuju, te da se i u drugim institucijama isto tako održavaju stranci“.
Znakovito je da su u Ustavnom sudu BiH suci Hrvati i Srbi bili protiv zabrane Dana Republike Srpske, o čemu će donijeti odluku nedjeljni referendum. Dva Bošnjaka su bila za zabranu, a prevagu su donijela tri stranca u Ustavnom Sudu, pa je zabrana slavljenja potvrđena prevagom tih sudaca.
Ako se može nazrijeti nešto iz ovih odluka, a i drugih političkih kretanja, može se vidjeti nezadovoljstvo Srba i Hrvata BiH trenutnim uređenjem države, a također i Bošnjaka. Dok prva dva naroda žele da stvari krenu prema većoj decentralizaciji, pa i mogućoj federalizaciji tri entiteta i naroda u BiH, bošnjačka strana sigurno želi veću centralizaciju.
Postoje tri moguće opcije u bližoj budućnosti u BiH:
Prva je opcija da se lideri BiH dogovore o nekoj relativno skladnoj budućnosti koliko-toliko jedinstvene Bosne i Hercegovine. Zbog vrlo narušenih odnosa između triju konstitutivnih naroda u BiH (i njihovih vođa) ta se opcija čini manje vjerojatnom.
Druga je opcija da se, dogovorom lidera BiH, uspostave tri federalne jedinice u BiH, s dominantnim narodom u svakoj od njih, i s minimalnim funkcijama na zajedničkoj razini. To je ono što najviše odgovara Hrvatima u BiH kao najmanjem, ali ekonomski i kulturno najsnažnijem narodu. U okviru svoje federalne jedinice hrvatski narod bi dobio mnogo veću mogućnost opstanka i razvitka unutar BiH.
A treća je opcija razilaženje tri naroda i nestanak BiH. Ta vjerojatnost je trenutno najmanje moguća, ali je ne treba isključiti. Ona potencijalno nosi i nove ratne sukobe u susjednoj državi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
