Papa Franjo stigao je u posjet Čileu i Peruu, a fokus na ovom pastoralnom putovanju koje će trajati do nedjelje 21. siječnja bit će na domorodačkim narodima tog dijela Južne Amerike koji su već desetljećima žrtve isključenosti i obespravljenosti. Nije to prvi put da se papa Franjo, koji i sam potječe s južnoameričkog kontinenta, obraća tamošnjim Indijancima.
Tijekom svojih prethodnih putovanja po Meksiku, Ekvadoru, Boliviji i Paragvaju od autohtonih je naroda tražio svojevrsni oprost zbog njihove društvene isključenosti. Ovaj se put usredotočio na narod Mapuche, koji se već desetljećima bori za povratak svojeg zemljišta koje su im oduzeli kolonizatori, piše Večernji list.
Desetljeća ‘pacifikacije’
Naime, sve do 1541., kada su španjolski konkvistadori stigli na područje današnjeg Čilea, Mapuche su živjeli na području koje se protezalo od rijeke Biobo pa oko 500 kilometara prema jugu. Unatoč svim osvajanjima Mapuche su uspijevali više ili manje zadržati nadzor nad ovim područjem sve do početka šezdesetih godina 20. stoljeća kada je područje prekriveno prašumom zauzela čileanska vojska kako bi ga “pacificirala”. Taj se proces svodio na istjerivanje Mapuche Indijanaca, a provodio se puna dva desetljeća, dok ovaj narod, koji danas broji oko 1,7 milijuna pripadnika, nije sveden na samo 5 posto prvobitnog teritorija. Pod pritiscima, stjerani na vrlo usko područje, dobar dio Mapucha bio je prisiljen odreći se tradicionalnog načina života i preseliti u čileanske gradove.
Unatoč svemu, Mapuche se nisu pomirili s gubitkom zemlje te su organizirali svojevrsni pokret otpora prema suvremenim kolonizatorima. Organizirani u svojevrsne borbene skupine, u posljednjih dvadesetak godina poveli su i svojevrsnu oružanu borbu za povratak zemlje koja je mahom dodijeljena kompanijama koje se bave iskorištavanjem drva i šumskog bogatstva. Pripadnici ovih “diverzantskih skupina” pale kamione i strojeve šumarskih tvrtki, a povremeno ulaze i u okršaje s radnicima i naoružanim čuvarima tih kompanija. Okršaji su obično toliko žestoki da završavaju smrću na obje strane, do sada je u tim borbama poginulo nekoliko desetaka pripadnika Mapucha. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali čovjek koji nije član naroda, ali je najdublje prodro u Mapuche je ni manje ni više već – Zagrepčanin.
Riječ je o Ivanu Benigaru (Juan Iván Benigar), hrvatskom inženjeru i poliglotu, koji je govorio čak 15 jezika, a život je posvetio Mapuche Indijancima na području Čilea. Iako je karijeru počeo u Zagrebu, 1908. sa samo dvadeset i pet godina Benigar dolazi u Argentinu, a uskoro odlazi na jug Patagonije gdje prvi put dolazi u kontakt s Mapuchama. Koliko ga je ovaj narod fascinirao govori i podatak da je među Mapuchama ostao do kraja života. Ubrzo je naučio njihov jezik, kulturu i običaje, a već 1910., samo dvije godine nakon što je prvi put stupio na južnoamerički kontinent, oženio se Eufemiom Scheypuqin, unukom indijanskog poglavice Catriel, s kojom je imao jedanaestoro djece. Ni nakon njezine smrti nije se vratio u Europu, već je oženio Rosario Penu, također pripadnicu Mapuche Indijanaca, s kojom je imao još četvero djece. Tijekom svojeg života među Indijancima Benigar je bio svojevrsna spona između ovog naroda i vlasti u Čileu. Napisao je rječnik jezika Mapuche Indijanaca, ali i nekoliko antropoloških radova u kojima je ovaj narod, povučen duboko u džungle, približio publici u civiliziranom dijelu Čilea. Koliko je njegov rad cijenjen govori i to da je 1924. godine primljen u Vijeće američke povijesti i numizmatike u Buenos Airesu, što je danas tamošnja Povijesna akademija. Koliko god cijenjen među znanstvenicima, toliko je Benigar bio cijenjen i među Indijancima pa je stekao naziv bijelog poglavice Mapucha.
Prijetnje papi Franji
Od osamdesetih godina prošlog stoljeća do danas narod Mapuche izgubio je dobar dio utjecaja, ali i zemlju na kojoj su bili nastanjeni. No njihova bitka za povratak zemlje se ne smiruje. U posljednjih nekoliko dana vandali su u Santiagu napali niz katoličkih crkava ostavljajući prijeteće poruke papi uoči njegova dolaska. Skupine Mapuche Indijanaca planiraju organizirati demonstracije, no vlasti u Čileu tvrde da papa Franjo nije u opasnosti.
Procjenjuje se kako će na misi u parku Santiaga, koja je zakazana za utorak 16. siječnja, biti najmanje pola milijuna vjernika. Prije odlaska u Peru papa će posjetiti i gradove Temuca te Iquique gdje će također održati mise i susresti se s vjernicima.
