Izraelski vrhovni sud odbacio je pravosudnu reformu, što bi moglo dovesti čak do ustavne krize u jeku rata. Izrael se u međuvremenu suočava se s prvim javnim sumnjama u ratne zločine.
Izraelski vrhovni sud tijesnom je većinom poništio ljetos donešenu pravosudnu reformu, koja već dugo predstavlja kamen spoticanja i uzrok je dubokim političkim podjelama u Izraelu.
Napad Hamasa početkom listopada i rasplamsavanje rata stišali su unutarnje napetosti u Izraelu, ali je presuda ponovno dovela zemlju na rub ustavne krize.
Tijesna većina u vrhovnom sudu srušila pravosudnu reformu
Za odbacivanje pravosudne reforme glasovalo je osam sudaca, sedam je bilo protiv, što dodatno naglašava dramatiku unutarnjih sučeljavanja.
>Eskalacija sukoba na Bliskom istoku: Huti napali izraelski grad, američke vojne akcije u Iraku...
Pravosudna reforma, koja podrazumijeva i odgovarajuće ustavne promjene, onemogućuje sudstvu miješanje u “neprikladne” odluke vlade i njezinih članova. Time bi vlada dobila dodatne ovlasti i praktički bi bila nedodirljiva primjerice u slučajevima korupcije ili netransparentnih odluka.
Reforma bi “prouzročila tešku štetu bez presedana temeljnim značajkama Države Izrael kao demokratske države”, piše u presudi Vrhovnog suda.
Kronični sukob između pravosudne i izvršne vlasti
U pozadini presude Vrhovnog suda nalazi se kronični sukob između pravosuđa i izvršne vlasti, koje jedna drugoj predbacuju preveliku moć.
Predstavnici vlade smatraju da su ovlasti sudova ionako prevelike i najavljuju ignoriranje presude. Štoviše, poručuju kako pravosuđe na nedemokratski način utječe na parlamentarnu većinu.
Netanyahuova vlada presudu je protumačila kao udar na državne interese, posebice u kontekstu rata.
>Netanyahu odgovorio Bidenu: Izrael je suverena država i ne donosi odluke pod pritiscima drugih
“Na žalost, vrhovni je sud odlučio donijeti presudu u srcu društvenog sukoba u Izraelu upravo u vrijeme dok se izraelski vojnici, desni i lijevi, bore izlažući opasnosti svoje živote u ratu”, priopćila je konzervativna stranka Likud predsjednika vlade Benjamina Netanyahua.
“Sudska odluka protivna je želji naroda za jedinstvom upravo u vrijeme rata”, poručuje Likud.
Sumnje u ratne zločine
Nevolje za Netanyahuovu vladu time ne prestaju. Dok traju borbe u Gazi, s povremenim sukobima na Zapadnoj obali te na granicama sa Sirijom i Libanonom, kao i sve češćim uključivanjem jemenskih Hutija u rat, Izrael je izložen sumnji u ratne zločine.
Visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Austrijanac Volker Türk, smatra da postoje naznake ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti na objema stranama u Gazi.
S jedne strane, karakter napada Hamasa na Izrael 7. listopada upućuje na postojanje ratnih zločina, ali prema njegovim riječima ni Izrael nije sačuvao čiste ruke.
“Ako pogledamo kako je Izrael na to reagirao, imam snažne sumnje što se tiče poštivanja ljudskih prava, kao i međunarodnog humanitarnog prava“, prenose njemački mediji Türkove riječi.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava: sporno bombardiranje i manjak humanitarne pomoći
On smatra kako se moraju provjeriti informacije o mogućim zločinima protiv čovječnosti s izraelske strane. Naznake postoje, tvrdi Türk, navodeći “nesrazmjerno teško bombardiranje povezano s nedostatkom učinkovite humanitarne pomoći”.
>Izrael sravnio sa zemljom četvrt u Gazi, pogođena jedna od najstarijih crkava
Visoko povjerenstvo UN-a za ljudska prava već je ranije pozvalo Izrael da pokrene istragu “mogućeg ratnog zločina”, protiv svoga vojnika koji je navodno pobio najmanje 11 nenaoružanih Palestinaca u Gazi.
Izrael je u međuvremenu reagirao i pokrenuo istragu protiv vojnika pod sumnjom da je ubio Palestinca koji je bio uhićen zbog navodne sumnje u terorizam.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
