Ukrajina je prije rata bila surogatski Eldorado. Znate li koliko se ‘naručene’ djece tamo rađalo?

surogat
Surogat majčinstvo, izvor: Depositphotos

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u fokus zapadnih medija došle su bebe koje su rodile surogat-majke u toj zemlji koja je prije rata bila svojevrsni europski surogatski Eldorado. Naime, rat je onemogućio “isporuku” rođenih beba njihovim zapadnim roditeljima stavivši opet u fokus surogat-majčinstvo koje od beba i majčinstva stvara tržišni proizvod.

Bebe u skloništima

Mnoge zapadne medijske kuće nakon početka ruske invazije na Ukrajinu izvještavale su o desecima beba koje su rodile ukrajinske surogat-majke, zatočenim u skloništima u Kijevu i drugim većim gradovima u Ukrajini.


S obzirom na to da je u mnogim zapadnim zemljama zabranjeno surogat-majčinstvo, parovi iz tih zemalja odlaze po dijete u neku od zemalja gdje su zakoni drugačiji. Jedna od njih je i Ukrajina koja je prije rata bila poznata kao surogatski Eldorado zbog zakonske regulative.

Beba po cijeni od 55 do 65 tisuća dolara

Naime, kako piše na komercijalnim stranicama agencija koje posreduju prilikom cijelog “aranžmana” koji se u Ukrajini kretao po cijeni od 55 do 65 tisuća dolara,              surogat-majčinstvo u Ukrajini je i legalno i sigurno. Naravno, riječ je o informacijama prije rata u toj zemlji.

“Praksa je dobro regulirana, a ugovori o surogat-majčinstvu smatraju se provedivima prema zakonima donesenim na saveznoj razini. Prema ukrajinskom zakonu, dijete pripada isključivo biološkim roditeljima od trenutka začeća. Kada se beba rodi, izdaje se rodni list s imenima bioloških roditelja, a surogat-majka ne dobiva nikakva roditeljska prava. Kao rezultat toga, surogat-majka nema pravo zadržati bebu niti tražiti bilo kakva prava…”

U Ukrajini su surogat-majke godišnje rađale oko 2000 beba

No, začudo, bebu koju rodi ukrajinska surogat-majka mogu steći samo heteroseksualni parovi. Surogat-majčinstvo u Ukrajini bilo je nedostupno za homoseksualne parove.
Procjenjuje se kako su prije ruske invazije, ukrajinske surogat-majke rađale godišnje oko dvije tisuće beba.

Što s “bebama s greškom”?!

Ono čime se zapadni mediji previše ne bave jest pitanje beba koje su rođene s “greškom”. Eugenički pristup zapada koji i preko pobačaja vrši eugeničke zahvate zbog čega se nekim zapadnim zemljama više ne rađaju bebe s Downovim sindromom, očituje se i u surogat-majčinstvu.

Naime, ako je beba koju rodi surogat-majka rođena s nekom fizičkom manom, pitanje je hoće li je njezini biološki roditelji “preuzeti”.

Recimo, 2014. tajlandska surogat-majka rodila je australskom paru blizance, a par je uzeo zdravu djevojčicu dok je blizanca s Downovim sindromom ostavio na brizi Tajlanđanki.

Podsjetimo, Europski parlament je u rezoluciji krajem 2015. osudio sve oblike surogatstva. U rezoluciji se jasno ističe da surogatstvo kao takvo, odnosno nošenje i rađanje djeteta za nekog drugog, “potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba”.

Godine 2017. legalizaciju surogatstva u Hrvatskoj tražila je LGBT udruga Dugine obitelji. “Surogat majčinstvo je također jedna od opcija, i tema oko koje se lome mnoga koplja, ali naša pozicija je da ono treba biti zakonski regulirano na najbolji mogući način, koji štiti sve strane uključene u proceduru. Neke zapadne zemlje imaju odlične zakone, koji otklanjanju ikakvu mogućnost financijskih malverzacija, iskorištavanja ljudi ili stavljanja istih u nepovoljne pozicije.

Današnja realnost je da zabrana neke medicinske procedure neće spriječiti ljude da ju koriste, samo će te procedure učiniti puno rizičnijima. Baš zbog toga trebamo kvalitetne zakone”, istaknuli su u intervjuu za portal Libela.org Daniel Martinović, Boris Vrdoljak i Ivo Šegota iz udruge Dugine obitelji.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.