Već nekoliko dana ukrajinska nuklearna elektrana Zaporožje meta je napada. Čijih? Ruska i ukrajinska strana međusobno se optužuju za napade na najveću nuklearku u Europi. Prijetnja od nuklearne havarije sve je veća, a mi vam donosimo glavne činjenice o nuklearki koja već tjedna dana puni naslovnice svjetskih medija.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova u četvrtak je rekao da Ukrajina mora biti spremna za bilo kakav scenarij po pitanju nuklearne elektrane Zaporožje. Opasnost za nuklearnu elektranu svakim je danom sve veća, istaknuo je u nedjelju gradonačelnik grada u kojemu je elektrana.
Naime, nuklearka u Zaporoškoj oblasti na jugoistoku Ukrajine, u ruskim je rukama od ožujka, a česta je meta napada u posljednje vrijeme. Dramatični apeli mogli su se čuti i na početku rata u Ukrajini kada su Rusi zauzeli nuklearku te je uslijed sukoba izbio požar.
Taj je incident pokazao koliko je realno da bi se mogla dogoditi mnogo veća nuklearna katastrofa od Černobila. Ti su se strahovi ponovno razbuktali početkom prošlog tjedna kada je ponovno počelo granatiranje objekta.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafael Mariano Grossi, govorio je o incidentu rekavši da je ”Ukrajina obavijestila IAEA da je granatiranje oštetilo vanjski sustav napajanja elektrane, ali da su dva dalekovoda ostala u funkciji”.
Operateri nuklearne elektrane Zaporožje isključili su sve osim jednog od šest reaktora na lokaciji. Ako bi se posljednji reaktor isključio, postrojenju bi bila potrebna vanjska struja kako bi pumpe za rashladne sustave radile.
To je bio problem 2011. godine kada su snažan potres i tsunami oštetili rashladni sustav pumpe Fukushima Daiichi. To je rezultiralo otapanjem tri reaktora u nuklearnom postrojenju i oslobađanjem enormnih količina radioaktivnosti.
Što ako nestane struje?
Scott Burnell iz Nuklearne regulatorne komisije SAD-a rekao je za Scientific American da će u slučaju nestanka struje operateri imati manje od 24 sata da ponovno pokrenu pumpe prije nego što se radioaktivno gorivo otopi.
Potrebno je mnogo vremena da se gorivo dovoljno ohladi da se ukloni iz bazena za hlađenje, oko pet godina prema brifingu Greenpeacea o opasnostima nuklearki Zaporožje
Nuklearna elektrana Zaporožje snage 6 GW, smještena u Energodaru u Ukrajini, u vlasništvu ukrajinske nacionalna tvrtka za proizvodnju nuklearne energije NNEGC Energoatom.
Kada je nuklearka građena?
Zaporožje je jedna od četiri operativne nuklearne elektrane u zemlji i proizvodi do 42 milijarde kWh električne energije, što čini oko 40% ukupne električne energije proizvedene u svim ukrajinskim NE i jednu petinu godišnje proizvodnje električne energije u Ukrajini.
Postrojenje koje radi od 1984. godine proizvelo je više od 1,23 trilijuna kilovat-sati (kWh) električne energije do prosinca 2021. godine.Nuklearna elektrana Zaporožje sastoji se od šest reaktora puštenih u rad između 1984. i 1995., piše portal Power Technology.
Nuklearna elektrana Zaporožje nalazi se na 104,7 ha površine na obalama rezervoara Kakhovka. Stepska zona Ukrajine odabrana je zbog dostupne infrastrukture u obližnjoj termoelektrani Zaporožje, zemljišta neprikladnog za poljoprivredu i udaljenosti od stranih teritorija.
Jedinicama 1 i 2 produljen je radni vijek, što je uključivalo modernizaciju opreme, kao i ugradnju senzora napetosti i drugih naprednih sigurnosnih sustava, nakon nuklearne katastrofe Fukushima-Daiichi u ožujku 2011. godine.
Središnja radijacijsko-kontrolna ploča NEK obnovljena je u veljači 2021. Panel sadrži automatski sustav praćenja svih radijacijskih i tehnoloških parametara koji se odnose na stanje blokova, lokacije sušionice istrošenog nuklearnog goriva i kompleksa za obradu radioaktivnog otpada, kao i područje oko postrojenja.
Povijest i tehnički dizajn nuklearne elektrane Zaporožje
Vijeće ministara SSSR-a odlučilo je izgraditi niz nuklearnih elektrana, uključujući NE Zaporožje, 1978. nakon što je prva reaktor nuklearne elektrane Černobil počela s radom.
Tehnički projekt prvog stupnja nuklearne elektrane Zaporožje, koji se sastoji od četiri reaktora, odobren je 1980., a prva je jedinica puštena u rad 1984.
Druga, treća i četvrta jedinica puštene su u pogon 1985., 1986. i 1987. U međuvremenu, druga faza, koja uključuje dvije dodatne jedinice sa sličnim reaktorima, predložena je 1988., a peta jedinica je puštena u rad 1989.
Nuklearna katastrofa u Černobilu potaknula je Vrhovno vijeće Ukrajine da 1990. naredi moratorij na izgradnju novih nuklearnih elektrana u Ukrajini, što je dovelo do obustave građevinskih radova na bloku 6. Oštre zime i povećana potražnja za električnom energijom rezultirali su ukidanjem moratorij, otvarajući put za izgradnju bloka 6. Jedinica je konačno spojena na mrežu 1995., postavši prva jedinica nuklearnog reaktora u neovisnoj Ukrajini.
Reaktore VVER-1000 proizvela je ruska tvrtka za tešku inženjering Izhorskiye Zavody. Tvornica turbina u Harkovu, koja se sada zove Turboatom, isporučila je parne turbine od 1000 MW. Ruska inženjerska tvrtka AtomEnergoproekt projektirala je nuklearnu elektranu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
