Predsjednik Venezuele Nicolás Maduro predstavio je u utorak zakonski nacrt kojim Venezuela službeno polaže pravo na dio susjedne Gvajane, što bi bio prvi korak u pripojenju Venezueli.
Dok je pozornost svjetske javnosti usmjerena na sukobe na Bliskom istoku i Ukrajini, Maduro očito po ruskom modelu nastoji izazvati odcjepljenje dijela Gvajane od matice zemlje, da bi ga kasnije pripojio Venezueli.
Riječ je o naftom bogatom području Essequibo, zbog kojega se dvije zemlje spore više od stotinu godina.
Maduro samostalno upravlja zemljom
Ljevičar Maduro od 2013. je na vlasti je u Venezueli, zemlji koja se unatoč velikim nalazištima nafte nalazi u teškoj gospodarskoj krizi, a njegov ponovni izbor 2019. parlament je proglasio nevažećim. Međutim, Maduro je prije toga na sebe preuzeo parlamentarne ovlasti.
Maduro je, javlja BBC, na sastanku sa svojom vladom naredio da se “odmah pokrene rasprava parlamentu i prihvaćanje organskog zakona o uspostavi Gvajane Esequibo” kao venezolanske države.
Ujedno je pozvao državnu naftnu tvrtku PDVSA na “uspostavu odjela PDVSA-Essequibo” i da “odmah”, izda operativne dozvole za crpljenje sirove nafte i plina i korištenje rudnika u Essequibu.
>Venezuela ponovno bez struje: Vlasti okrivile ‘elektromagnetski napad’
Maduro je također naredio stvaranje “opće obrambene zone Guayana Esequibo” koja se nalazi u gradu Tumeremo, u južnoj venezolanskoj saveznoj državi Bolívar i graniči sa spornim područjem.
Ondje bi trebalo biti političko i upravno sjedište nove države, čija će “jedina vlast” biti venezolanski general Alexis Rodríguez Cabello, objavio je Maduro.
Nadalje, Maduro je pozvao na uspostavu programa “socijalne skrbi” za stanovništvo Essequiba i provedbu “popisa stanovništva i dostavu osobnih iskaznica njegovim stanovnicima”.
Maduro je objavio odgovarajući zemljivid Venezuele koji uključuje Essequibo i naredio da se pošalje u sve obrazovne ustanove u zemlji.
Spor već više od stoljeća
Madurova vlada u nedjelju je održala referendum na kojemu su građani Venezuele velikom većinom podržali odluku o pripajaju Essequiba.
Essequibo, površine 160.000 četvornih kilometara, obuhvaća šest od deset administrativnih područja Gvajane i u njemu živi 125.000 stanovnika od ukupno 800.000 koliko ih ima Gvajana.
Dvije se zemlje spore oko toga područja više od stotinu godina, a napetosti su porasle prije nepunih deset godina, kada su ondje pronađena velika ležišta nafte.
Vlasti u Gvajani sada ne vjeruju da će Venezuela silom pokušati zauzeti područje, ali su poručile kako su “oprezne”.
Glavni državni odvjetnik Gvajane Anil Nandlall izjavio je kako će zatražiti pomoć Vijeća sigurnosti UN-a ako Venezuela poduzme bilo kakvu akciju nakon referenduma.
>Venezuela: Policija blokirala pristup zastupnicima u parlamentu
Venezuela već desetljećima smatrala Essequibo svojim područjem, a u tijeku je spor o razgraničenju između dviju zemalja pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.
Gvajana, bivša britanska i nizozemska kolonija, poziva se na činjenicu da je granice uspostavilo arbitražno vijeće 1899. godine.
Venezuela međutim ne priznaje nadležnost Međunarodnog suda pravde i tvrdi da rijeka Essequibo, čini prirodnu granicu.
Nafta kao izvor sukoba
Spor se zaoštrio nakon što je tvrtka ExxonMobil 2015. otkrila naftu u Essequibu, a nakon što je Gvajana počela prodavati naftne koncesije, Venezuela je raspisala referendum o pripojenju.
Gvajana se sada poziva na obrambenu suradnju sa Sjedinjenim Državama i drugim strateškim partnerima i najavljuje diplomatske napore kako bi uvjerila Venezuelu da dopusti Međunarodnom sudu pravde donošenje konačne odluke.
Iako je sud pozvao Caracas da ne poduzima nikakve korake koji bi mogli utjecati na sporni teritorij, nije udovoljio zahtjevu Georgetowna za hitnom intervencijom kako bi se zaustavio referendum.
Sporni referendum
Referendum je održan u Venezueli, a biračima je postavljeno pet pitanja, uključujući i ono treba li Venezuela odbaciti arbitražnu odluku iz 1899. i nadležnost Međunarodnog suda pravde.
Osim toga, birači su pitani trebaju li stanovnici “države Gvajana Essequibo” dobiti venezolansko državljanstvo.
Madurova vlada vodila je snažnu kampanju uoči referenduma kako bi pridobila birače, a na kraju je objavila da je sudjelovalo više od 50 posto njih.
Međutim, postoje snažne sumnje u pravovaljanost referenduma, jer oporba i analitičari su upozorili na mogućnost da se odgovor na svako od pet pitanja računa kao zasebni glas. Sumnje je potaknuo i vidno slab odaziv birača u Caracasu i drugim gradovima.
“Poduzeli smo prve korake nove povijesne faze u borbi za ono što nam pripada, kako bismo povratili ono što su nam osloboditelji ostavili”, kazao je Maduro, slaveći pobjedu na referendumu i najavljujući odgovarajuće korake u njegovoj provedbi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
