Više od 116 vjerskih mjesta oštećeno je u Ukrajini od početka ruske invazije, rekao je visoki dužnosnik UN-a Vijeću sigurnosti, pozivajući na poštivanje vjerskih sloboda. U srpnju ove godine na temu ugrožavanja vjerskih sloboda Rusi su tražili sazivanje sastanka i to nedugo nakon raketnog napada na povijesnu katedralu u Odesi, piše na stranicama UN-a.
>Rat u Ukrajini: Poginulo ili ranjeno gotovo pola milijuna vojnika
Od početka rata oštećeno je 116 vjerskih objekata u Ukrajini
Nekoliko delegata kritiziralo je Moskvu zbog sazivanja sastanka nakon što je izvela raketni napad na povijesnu katedralu u Odesi, upozoravajući da je 116 vjerskih mjesta u Ukrajini oštećeno od početka invazije Ruske Federacije na tu zemlju u veljači 2022. Visoka dužnosnica Ujedinjenih naroda pozvala je zaraćene strane da poštuju i podržavaju temeljna ljudska prava, uključujući slobodu vjere ili uvjerenja te pravo na slobodno i sigurno iskazivanje i prakticiranje svoje vjere.
”Vjerska mjesta trebaju biti mjesta bogoslužja, a ne mjesta rata”, izjavila je Nihal Saad, direktorica Saveza civilizacija Ujedinjenih naroda u svom brifingu Vijeću sigurnosti — sastanku koji je zatražila Ruska Federacija, a na kojem je tražila pozornost Vijeća na represivnu politiku Kijeva prema pravoslavnoj crkvi u Ukrajini. Skrećući pozornost na Akcijski plan Ujedinjenih naroda za zaštitu vjerskih mjesta, rekla je da je Plan ukorijenjen u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i temeljen na razumijevanju da su vjerska mjesta snažni simboli kolektivne svijesti.
Saad je rekla da zaštita bogomolja i čuvanje vjerskih objekata zauzimaju “drugo mjesto” u ratovima i sukobima, dok je spašavanje života i zaštita ljudske dobrobiti razumljivo prioritet. ”Trebali bismo odrediti pravu veličinu vjerske dimenzije” u ovoj krizi koja proizlazi iz oružanog napada Ruske Federacije na Ukrajinu, rekla je, izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog ograničenja slobode vjere i sigurnosti članova vjerskih zajednica na teritoriju pod kontrolom Ukrajinske vlade i područja okupiranih od strane Ruske Federacije.
Nasilje dolazi s obje strane
Izvijestila je da su se incidenti nasilja nad članovima i pristašama Ukrajinske pravoslavne crkve povećali između 1. veljače i 30. travnja 2023. na području pod kontrolom Ukrajinske vlade, uz porast govora mržnje. Na teritorijima pod ruskom okupacijom, rekla je, postoji velika zabrinutost zbog prijavljenih incidenata prisilnog nestanka, proizvoljnog pritvaranja, mučenja ili drugog zlostavljanja i nezakonitih deportacija koje su počinile ruske oružane snage protiv svećenstva i članova ukrajinskih grkokatoličkih i kršćanskih evanđeoskih zajednica.
>Zelenski: Rusiju politički treba prisiliti na demilitarizaciju Krima
Slučaj Yana Taksyura
Svjedočeći, Yan Taksyur, pisac i građanin Ukrajine, rekao je da su ga ukrajinske sigurnosne službe uhitile u ožujku 2022. te da je nakon toga osuđen na 12 godina zatvora. ”Razlog zbog kojeg je Ukrajina bila ‘tako oštra prema meni, 70-godišnjoj osobi s karcinomom’, je taj što sam branio Ukrajinsku kanonsku pravoslavnu crkvu (još uvijek službenu – pod Moskvom) u svojim programima, pjesmama i člancima”, rekao je Taksyur. Potvrđujući da se nasilje brzo širi, opisao je kako su ”običnim vjernicima odsječeni prsti, a u glave su im zabadani čavli”.
”Biskupi i obični svećenici koji cijeli život žive u Ukrajini bez ikakvih dokaza optužuju se za suučesništvo i sudjelovanje u stranim obavještajnim službama te za nošenje oružja”, rekao je Taksyur. Upozoravajući na ovaj vjerski progon od strane ukrajinske vlasti, napomenuo je i da nekoliko crkvenih vođa “čami” u zatvoru, dok su drugi u kućnom pritvoru. Crkve i katedrale su zaplijenjene i predane Pravoslavnoj crkvi Ukrajine. Ukrajinske vlasti interveniraju u sferu sakralnog: odnos čovjeka i Boga, gdje geopolitici ne bi trebalo biti mjesta. ”Ovo je neprihvatljiva situacija”, rekao je i dodao: ”To je nelegitimno, nezakonito i kriminalno pred Bogom i ljudima”.
Politička dvoličnost
U raspravi koja je uslijedila, nekoliko je izaslanstava kritiziralo Rusku Federaciju zbog sazivanja sastanka nakon što je u prethodno izvela raketni napad na povijesnu katedralu, najveću pravoslavnu crkvu u ukrajinskom lučkom gradu Odesi – napad koji su također osudili Ujedinjeni narodi.
Trina Saha, predstavnica Sjedinjenih Američkih Država, rekla je da se Ruska Federacija cinično žali na loše postupanje s Ukrajinskom pravoslavnom crkvom dok je uključena u sustavno vjersko ugnjetavanje na teritorijima pod svojom okupacijom. Moskva još uvijek maltretira pripadnike vjerskih manjinskih skupina u područjima Ukrajine koja je okupirala dok se njezin nezakoniti rat nastavlja. Poziv te zemlje na ovaj sastanak nakon što je uništila povijesnu katedralu Preobraženja u Odesi, koja pripada istoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi za koju ruska vlada tvrdi da je danas brani, je užasan, rekla je.
Ukrajinski institut za vjerske slobode u ožujku ove godine izvijestio je da su do tog razdoblja 494 vjerska objekta u Ukrajini uništena, oštećena ili opljačkana u nesavjesnom ratu Kremlja, rekla je, pozivajući Kremlj da prekine svoj besmisleni rat i poštuje ljudska prava svih i sigurnost ukrajinskog civilnog stanovništva, uključujući pripadnike svih vjerskih zajednica.
>Dr. sc. Runjić: Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja brutalno kršenje međunarodnoga prava
Pridružujući se takvoj osudi, japanski izaslanik je rekao da se Kremlj pokušava predstaviti kao čuvar vjerskih sloboda, ali je njegova invazija na Ukrajinu potonjoj nanijela ogromnu štetu. ”Bez mira i stabilnosti, sloboda vjere bit će potkopana”, naglasio je. U istom smislu, predstavnik iz Francuske rekao je da je ovaj sastanak još jedna diverzija Ruske Federacije da provede kampanju dezinformiranja. Predstavnik Ukrajine, citirajući pismo mitropolita Agafangela, poglavara Ukrajinske pravoslavne crkve u Odeskoj eparhiji, rekao je da zemlja (Ruska Federacija) koja sebe smatra pravoslavnom ne može na riječima služiti Božjem zakonu i u isto vrijeme činiti zlo.
>Stravične priče ukrajinskih vojnika o zlostavljanju u ruskom zatvoru: ‘Trunut ćete ovdje do kraja života
Rusi upozoravaju na agresorsko ponašanje Ukrajine prema vlastitom stanovništvu
Braneći svoje stajalište, izaslanik Ruske Federacije, Polyanskiy, rekao je da ukrajinske vlasti dosljedno provode državnu politiku uništavanja kanonskog pravovjerja u toj zemlji, uključujući zakonske zabrane, sustavne pretrese, zauzimanje crkava i ispitivanja, te uhićenja župljana i svećenstva. “Ukrajinska pravoslavna crkva je neovisna crkva sa svojim vlastitim upravnim tijelima koja djeluju prema ukrajinskim zakonima i nije pod kontrolom Ruske Federacije”, naglasio je.
Polyanskiy je odbacio nagađanja zapadnih izaslanstava u Vijeću o ozbiljnoj šteti katedrale Preobraženja u Odesi, čiju su odgovornost pripisali Ruskoj Federaciji. ”Kad bi projektil Ruske Federacije pogodio crkvu, od katedrale ne bi ostalo ništa. Oštećena je, ali ne i uništena”, istaknuo je. ”Priroda oštećenja unutar zgrade ukazuje na to da je protuzračno streljivo ukrajinske protuzračne obrane pogodilo Katedralu”, branio se.
>Ukrajina odbacila posredničku ulogu Vatikana, tvrdi da je papa proruski orijentiran
>Ukrajina igra igru s Njemačkom i SAD-om da sruši konzervativnu poljsku vlast?!
Do ožujka je bilo 494 vjerskih objekata uništeno ili oštećeno
Podsjetimo da je ranije ove godine Institut za vjerske slobode, neovisna organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Kijivu, izvijestila o užasnim posljedicama ruskog napada na Ukrajinu. Procijenjeni broj vjerskih objekata koji je pretrpio štetu gotovo se udvostručio od posljednjeg izvješća Instituta za vjerske slobode, iz srpnja 2022.
U izvješću se navode 494 vjerska objekta uništena ili oštećena u ratu. Okupirana regija Donjeck je na vrhu popisa, sa zabilježenom štetom na sto dvadeset vjerskih objekata koji pripadaju različitim kršćanskim denominacijama. Sljedeća je na popisu regija Lugansk, s više od sedamdeset vjerskih objekata, a u samom Kijivu je oštećeno šezdeset pet vjerskih objekata.
View this post on Instagram
Vjerski objekti korišteni kao vojne baze
Dok se u izvješću navodi da su regije s najviše oštećenih vjerskih objekata bile one u kojima se vodi rat, i ostatak zemlje je osjetio posljedice zračnih napada ruskih snaga. Institut za vjerske slobode je dokumentirao i mnoge slučajeve u kojima su ruske snage zauzete vjerske objekte (često pravoslavne crkve) koristile kao vojne baze i zapovjedna mjesta.
Ukrajinska pravoslavna Crkva, povezana s Moskovskom patrijarhijom, pretrpjela je najveću štetu, jer su uništene njene 143 crkve. Većina Ukrajinaca su pravoslavci, ali to ruskoj vojsci to ništa ne znači, jer su oskvrnuli i mnoštvo pravoslavnih crkava. Ipak, i druge kršćanske zajednice su izgubile brojne vjerske objekte i crkve.
>Od početka rata više od 200.000 vojno sposobnih Ukrajinaca pobjeglo je u Njemačku
Rat protiv vjeskih sloboda
Na nedavnome trećem Međunarodnom summitu o vjerskim slobodama u Washingtonu, izvršni direktor Instituta za vjerske slobode Maksym Vasin objasnio je da su svećenici i laici meta ruskih napada jer govore ukrajinski ili pokazuju svoj ukrajinski identitet. Mnogi Ukrajinci se nadaju da će izvješća Instituta za vjerske slobode potaknuti međunarodne organizacije na nastavak istrage o ruskim ratnim zločinima.
Maksym Vasin je tijekom izlaganja na summitu u Washingtonu rekao da ”ruski ratni zločini počinjeni u Ukrajini mogu ukazivati na postojanje posebne genocidne namjere s ciljem uništenja ukrajinskog naroda što je, prema međunarodnome humanitarnom pravu, zločin protiv čovječnosti”, prenosi Aleteia.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
