“Koji god od tih pokazatelja pogledate danas, vidjet ćete da je drugačiji. Srbija ima suficit u trgovini s Hrvatskom, ima dvostruko veći rast od Hrvatske u 2018., za 55 posto nižu stopu javnog duga u odnosu na BDP, skoro dvostruko niži javni dug u apsolutnom iznosu”, istaknuo je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručivši kako zabavlja pisanje hrvatskih medija o prosvjedima u Srbiji i o nagovještajima navodnih sukoba u kojima bi on trebao biti svrgnut.
Konstatirajući kako je “Hrvatska natjecateljska nacija” kao i Srbija, Vučić je ustvrdio kako bi neki željeli da se vrate ranija vremena.
“To možete vidjeti kada čitate njihovog glavnog ideologa Davora Stiera. Tu vidite koliko pate za starim vodstvom u Srbiji, a koliko su oprezni kada govore o Srbiji pod Vučićem, jer je ona neuporedivo snažnija nego ranije”, ustvrdio je Vučić u četvrtak pred novinarima.
Kazao je kako je Srbija prvi vanjskopolitički partner BiH među državama regije te da je robna razmjena između dviju država “dosegnula svoj vrhunac” od 1,9 milijardi eura.
Vučić je među ostalim najavio da će Srbija sama izgraditi most preko Save, vrijedan 100 milijuna eura, rekavši da će to biti “mali poklon” svom narodu u RS i BiH, a najavio je i početak radova na izgradnji Memorijalnog centra “Donja Gradina – Jasenovac”.
Što je Davor Ivo Stier govorio da ga je Vučić proglasio glavnim hrvatskim ideologom?
Sredinom siječnja, Stier je gostujući na N1 kazao Hrvatska ne spada među zemlje Balkana te da je Srbija glavni faktor na tom području.
“Kao prvo, činjenica je da se ponovno miješaju karte u međunarodnom poretku, po prvi put RH to doživljava kao neovisna država i tu se moramo postaviti”, kazao je Stier.
“Za našu nacionalnu sigurnost ne bi bilo dobro da se stvori neki hegemon, a u tijeku su takva dva procesa unutar Balkana; jedan je od strane Srbije koja, imitirajući ono što Moskva radi, pokušava na području bivše SFRJ stvoriti interesnu sferu, a sad je pitanje hoće li u tome uspjeti. Albanija je drugi, a njihova uloga ovisi od dobroj demografiji koju i dalje imaju te vidimo intenciju da se stvore konfederalni odnosi s Kosovom”, kazao je bivši ministar vanjskih poslova.
Stier: “Naša ambicija nije integrirati se s Balkanom”
“Treba voditi politiku kako zadržati jedan balans da se ne stvori nikakav hegemon, kako bi se održala stabilnost. EU doživljava jedna proces fragmentacije i to se reflektira i na nedostatak volje i snage na proces proširenja i transformacije zemalja na Balkanu. Cijela Europa doživljava fragmentacije i Brexit je samo jedan od eklatantnijih primjera”, ističe Stier.
“Srbija ima ambiciju postati hegemon na Balkanu”, kazao je Stier, a na pitanje novinara ima li opasnosti pod Hrvatsku, Stier govori da to prvenstveno ovisi o nama, no ističe da je optimističan jer je činjenica da se ponovno miješaju karte u međunarodnom poretku, ali po prvi put u modernoj eri Hrvatska ulazi u taj proces kao nezavisna država.
“U tom pogledu, moramo paziti da u susjednoj regiji ne dođe do hegemona, jer vidjeli smo od Osmanlija do Miloševića, kada dođe do takvih hegemonskih pozicija onda je naša nacionalna sigurnost ugrožena”, objašnjava Stier te zaključuje, “moramo podržati neovisnu Crnu Goru, Albaniju i albanski narod i da dajemo jedan novi impuls bilateralnim odnosima sa Srbijom”.
Stier: “Razmislimo da ne bude na zastupnicima manjine da odlučuju o tome tko će vladati u Hrvatskoj”
Možda je došlo vrijeme da razmislimo da ne bude baš na zastupnicima manjine, da odlučuju o tome tko će vladati u Hrvatskoj, iz rakursa da to upravo nije dobro za integraciju i za položaj samih manjina, a o tome su čak i neki predstavnici manjina govorili. Mislim da bi trebali pogledati kako to funkcionira na lokalnoj razini, gdje se iz političkih stranaka, a je jednom posebnom manjinskom listom, biraju predstavnici manjina. Mislim da bi trebalo razmisliti o jednom boljem izbornom sustavu.”, zaključio je Davor Ivo Stier, bivši međunarodni tajnik HDZ-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hina
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.