Slovenska vlada u četvrtak je potvrdila investicijski program za gradnju drugog kolosijeka željezniške pruge Divača-Koper, uz čiju bi trasu već ove godine trebali početi pripremni radovi, dok je s druge strane Vlada Republike Hrvatske za sada je jedino zainteresirana podržati projekt pruge Alpe-Zapadni Balkan, putem obnove pruge Zagreb-Beograd.
Kako je na konferenciji za novinare u Ljubljani kazala ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek investicijski program predviđa da će za najveći takav projekt zadnjeg desetljeća Slovenija trebati 1,194 milijarde eura, ali financijska konstrukcija još nije sasvim utvrđena.
Bratušek je nesklona planu prijašnje vlade po kojoj bi se u financijsku konstrukciju uključila neka od zemalja iz slovenskog zaleđa, pri čemu su se ranije vodili razgovori s Mađarskom koja je uz Austriju najveća korisnica lučkih usluga u jedinoj slovenskoj komercijalnoj luci Kopru, ali vlada tu mogućnost još nije potpuno isključila.
Luka Koper je svojim velikim rastom pretovara, osobito kontejnera, došla daleko ispred Rijeke i Trsta, ali zbog slabije prometne propusnosti u perspektivi može izgubiti dosadašnje prednosti, pa je nekoliko zadnjih slovenskih vlada projekt gradnje drugog kolosijeka iz Kopra prema zaleđu istaknulo kao važan nacionalni prioritet.
Nakon što radovi započnu, računa se da bi pruga Koper-Divača, duga 27 kilometara, bila dovršena za oko šest godina, s obzirom na zahtjevnost trase, na kojoj treba iskopati 8 tunela te izgraditi 2 mosta, dva vijadukta i jednu galeriju.
Vlada Andreja Plenkovića zainteresirana za obnovu pruge Zagreb-Beograd
S druge strane Vlada Republike Hrvatske za sada je jedino zainteresirana podržati projekt pruge Alpe-Zapadni Balkan, putem obnove pruge Zagreb-Beograd.
Po riječima ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića, cilj tog pisma namjere za tu izgradnju te pruge je izražavanje političke volje potpisnika za uspostavom željezničkog teretnog koridora Alpe – zapadni Balkan. Ukoliko Europska komisija donese odluku o sukladnosti tog prijedloga, potpisnice pisma namjere obvezuju se bez odgode uspostaviti taj koridor najkasnije dvije godine od stupanja te odluke na snagu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
“U prvoj fazi uspostava željezničkog teretnog koridora odvijat će se na teritoriju navedenih država članica EU, a potom će se proširiti na držano područje Republike Srbije, čim se za to u toj državi ostvare pravni temelji”, rekao je Butković na sjednici Vlade u ožujku 2018. godine.
U projektu izgradnje tog koridora, koji bi zapravo povezao Srbiju s Mađarskom, uz Hrvatsku bi sudjelovale Srbija, Austrija, Bugarska i Slovenija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
