Vođa Demokratske Fronte u BIH Željko Komšić smatra da ta država treba protiv Republike Hrvatske BIH posredstvom državnog tužiteljstva podnijeti tužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Naime, Hrvatski sabor donio je pretprošlog petka Zakon o upravljanju državnom imovinom koji će resornom ministarstvu omogućiti da upravlja nekretninama na kojima su kampovi, zemljištima izdvojenim iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf-terena, hotela, kampova te drugim objektima za turističke usluge. On ne prejudicira ishod sporova oko vlasništva, već samo omogućuje da se nerketnine nakon gotovo tri desetljeća stave u funkciju i prestanu propadati.
“Hrvatska krši međunarodne sporazume”
“Hrvatska nastavlja sa kršenjem međunarodnih ugovora na štetu Bosne i Hercegovine. Tako je bilo u slučaju bespravne gradnje Pelješkog mosta gdje je brutalno prekršena Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora. Sada se doslovno pokušava oteti milijune maraka vrijedna imovina Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj”, kaže Komšić za Vijesti.ba.
On dodaje da je pomalo začuđujući i stav Europske komisije koja je prvo usvojila “potpuno lažiran dokument o suglasnosti BiH za gradnju Pelješkog mosta”, te da ovako ponašanje jedne njene članice koja ne poštuje međunarodne ugovore ide na štetu ne samo Bosne i Hercegovine nego i Europske unije jer, kaže, “Hrvatska očito previđa činjenicu da međunarodni ugovori imaju jaču pravnu snagu od domaćeg zakonodavstva”.
“Postavljam pitanje zašto se takav presedan čini samo na Bosni i Hercegovini. Mi snažno želimo u Europsku uniju, međutim, ovakvi potezi jedne članice Evropske unije u Bosni i Hercegovini izazivaju antieurpsko raspoloženje, što nije dobro. Stoga pozivam Evropsku komisiju da sagleda sve relevantne činjenice kada je u pitanju imovina koju Bosna i Hercegovina posjeduje u Hrvatskoj a koja se najblaže rečeno pokušava oteti“, dodao je Komšić.
“Treba Hrvatsku tužiti Haagu”
U tome smislu Komšić se osvrnuo i na mogućnost da se putem apelacije Ustavnom sudu Hrvatske pokuša zaštititi imovina Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj.
“Ta mogućnost postoji. Prema Hrvatskom Ustavu ocjenu ustavnosti i zakonitosti pravnog akta može pokrenuti svaki građanin i pravno lice koje smatra da se određenim odredbama krši međunarodno pravo. Međutim, iskren da budem ne vjerujem da to u kranjem cilju može rezultirati pozitivnih ishodom, zato plediram da se ozbiljno razmisli o tužbi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu“, rekao je Komšić.
Komšić se osvrnuo i na odnos bosanskohercegovačkih vlasti prema navedenom pitanju.
“Sama činjenica da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine skinulo s dnevnog reda tačku o hrvatskom Zakonu o upravljanju državnom imovinom na zahtjev Marine Pendeš iz HDZ-a dovoljno govori. Mi u Bosni i Hercegovini imamo posla sa ljudima kojima je veleizdaja u opisu radnog mjesta. Tako oni naime shvaćaju funkcije koje su preuzeli. Koga još čudi stav HDZ-ovog ministra nepravde Josipa Grubeše koji je rekao da za njega to ništa nije sporno. On tobože predlaže nekakvu diplomatsku ofanzivu u Hrvatskoj, ali ne u korist Bosne i Hercegovine nego u korist Hrvatske”, rekao je Komšić.
Dodao je da je u tome smislu važno tko će nakon izbora u oktobru građane BiH predstavljati u Predsjedništvu BiH jer očito je da se ovo pitanje ne može riješiti drugačije nego arbitražom.
Podrška Srba u BIH?
“Očekujem u u vezi s tim i podršku člana Predsjedništva iz srpskog naroda, jer treba znati da se radi o zajedničkoj imovini koja pripada i srpskom narodu. Nadam se da će član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, ma ko to bio, za to imati sluha. jer se radi o konkretnom interesu. Pozivam i sve one koji pretendiraju na pozicije članova Predsjedništva iz reda bošnjaškog i hrvatskog naroda da unaprijed o tome daju svoj stav. Jedan stav je već poznat. To je Čovićev stav, da će do posljednjeg atoma snage i dalje nastaviti da radi protiv interesa ove države, ali on će u tome biti spriječen od strane građana BiH”, zaključio je Komšić svoj intervju za vijesti.ba
Zakon koji je uvažio duh naroda koji je imovinu stvarao
Sam Zakon na koji se Komšić referira dobio je potporu 83 zastupnika, a omogućuje stavljanje u funkciju nekretnina za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi s drugim bivšim republikama nakon raspada SFRJ kao što su bivša odmarališta na hrvatskoj obali koja 28 godina propadaju, na način da se daju u dugoročni najam.
“Zakon o upravljanju državnom imovinom usmjeren je na zaštitu i aktivaciju državne imovine, a njegova primjena utjecat će na rast zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić kod usvajanja, “Ovo nije zakon kriptiranih namjera, nije stranački zakon, nije zakon interesnih grupacija ni bratstava ni kartela. Ovo je zakon koji je uvažio duh naroda koji je imovinu stvarao“, poručio je Marić.
U Bosni i Hercegovini procjenjuju da se na području Hrvatske nalazi imovina na koju polažu pravo kompanija i građani iz BIH, uglavnom hoteli i odmarališta, vrijedna najmanje deset milijardi eura. No koliko one stvarno vrijede nakon 28 godina propadanja je vrlo upitno.
Član 71. zakona navodi da Republika Hrvatska nekretnine na koje se odnosi Uredba o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriji Republike Hrvatske može dati u zakup na određeno vrijeme, po provedenom javnom natječaju, do sklapanja međunarodnog ugovora kojim će se razriješiti imovinskopravni odnosi na tim nekretninama ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja. Za usvajanje zakona glasao i zastupnik hrvatske dijaspore Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine i bivši zastupnik u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine.
