Položaj Hrvata u Vojvodini bolji je nego što je bio, a ključan je iskorak njihov ulazak u institucije sustava gdje kreiraju politike, odlučuju i pridonose pojedinim rješenjima, rekao je Tomislav Žigmanov na tradicionalnom 16. Međunarodnom znanstvenom skupu o hrvatsko-srpskim odnosima u Golubiću, ističući da se o stradanju Hrvata u Srbiji još uvijek malo govori.
>Žigmanov preuzeo ministarstvo za ljudska i manjinska prava
Hrvati u Vojvodini
Znanstveni skup održava se u Golubiću nedaleko Obrovca, a Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u srbijanskoj vladi, istaknuo je da je “za poboljšanje odnosa važno u fokus stavljati pitanja koja neposrednije dotiču nacionalne zajednice koje žive u Hrvatskoj i Vojvodini”.
“Ovo je odlično mjesto u kojem smo uspostavili vrlo dobre okvire za suradnju između institucija u dvjema zemljama. Suradnja je okrunjena sporazumom o trajnoj suradnji između ključnih institucija Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, a ovo je onda nastavak tih debata”, rekao je te dodao da se ove godine na skupu mogu čuti i dragocjena iskustva Danaca u Njemačkoj i Nijemaca u Danskoj koji su imali iskustvo ratnih sukoba, ali i iskustvo stvaranja okvira za suradnju između država i zajednica, prenosi Tportal.
Žigmanov: ”O stradanju Hrvata se malo govori”
To može biti produbljivanje pogleda i iskustava u izgradnji kulture sjećanja, a kod Hrvata u Srbiji oni su još u začeću, rekao je i naveo da se o stradanju Hrvata u Vojvodini ’90- ih godina malo govori, a da je 25 ljudi ubijeno, 40 tisuća osoba protjerano.
“O tome se u javnosti vrlo rijetko govori, ne postoji ni komemorativno mjesto ni vrijeme kada bi se tamo okupljali i iskazali pijetet spram njihove nevinosti”, istaknuo je Žigmanov te dodao da Hrvati u Vojvodini žele tu vrstu prakse ostvariti tako da ne budu u funkciji daljnjeg produbljivanja sukoba unutar hrvatsko- srpskih odnosa.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac rekao je da je okupljanje u Golubiću značajno i zato što na skupu sudjeluju ljudi s prostora cijele bivše Jugoslavije i iz Europe. Uvjeren je da je to važan doprinos u ukupnom nastojanju da se odnosi između Hrvata i Srba, te Hrvatske i Srbije razvijaju u pravcu normaliziranja, uvažavanja, priznavanja svega što nije priznato međusobno.
>Žigmanov: Kada će Hrvati u Vojvodini moći javno komemorirati svoja stradanja tijekom 1990-ih?
Okupljanje manjina u Golubiću
Ove godine se u Golubiću okupio veći broj manjinskih stranaka i predstavnika institucija koje se bave manjinskim pitanjima radi stvaranja mreže koja bi institucionalno, znanstveno i gospodarski jačala i štitila interese manjina na prostoru Europe, te podizala medijsku svijest o važnosti njihovog očuvanja.
Na skupu su gosti njemačke manjine iz Danske i danske manjine iz Njemačke, znanstvenici iz Europskog centra za manjinska pitanja iz Flensburga, predstavnici Mreže manjinskih kompetencija iz Njemačke, predstavnica Sveučilišta u Tartuu i znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.
Organizator znanstvenog skupa je Udruga za povijest, suradnju i pomirenje Golubić i Centar za povijest, demokraciju i pomirenje Novi Sad.
