Dana 22. srpnja 1456. završila je velika opsada Beograda koji su branile mađarske snage pojačane drugim narodima Ugarskog kraljevstva.
Mađari su izvrsno utvrdili zidine grada, pa je Beograd (mađ. Nandorfehervar) 70 godina odolijevao turskim navalama sve do 1521. kada ga osvaja Sulejman Veličanstveni i pretvora u turski grad koji je imao, prema Evliji Čelebiji, 273 islamske bogomolje!
Obranu Beograda 1456., po nalogu pape Kalista III., katoličke crkve do današnjeg dana proslavljaju zvonjavom svojih crkava.
Druga velika otomanska opsada Beograda završila je 1456. porazom i bijegom turske vojske pod vodstvom sultana Mehmeda II, kasnije nazvanog Osvajač. To je zaustavilo širenje Otomanskog carstva na zapad u narednih 70 godina. Nakon pada Carigrada, glavni protivnik Osmanlija na zapadu bila je kraljevina Ugarska.
Turci su Beograd opkolili 4. srpnja i odmah započeli s bombardiranjem. Grad je bio odsječen sa svih strana jer su i Dunavom i Savom krstarile turske lađe. Vojsku koja je branila beogradsku utvrdu činili su odredi koje je okupio i u gradu postavio Ivan Hunjadi (Janoš Hunyadi, Janko Sibinjanin)kao i odredi slabo naoružanih križara koje je sakupio franjevac Kapistran, a ukupno ih je bilo jedva 7 tisuća.
Tursku vojsku predvodio je sultan osobno, a prema novijim saznanjima sastojala se od oko 70 tisuća vojnika i raspolagala s oko 200 manjih i većih lađa, 300 topova i brojnim opsadnim spravama.
Križarska vojska s Kapistranom i ugarska s Hunjadijem na čelu, bile su smještene u Zemunu i 14. srpnja uspješno su probile tursku riječnu blokadu na Dunavu te je grad opskrbljen namirnicama, a garnizon pojačan svježim trupama. Poslije poraza na Dunavu, Turci su još više pažnje posvetili napadu s kopna pa je bombardiranje pojačano, a do 20. srpnja zidovi su popustili na mnogim mjestima.
Turci su se spremili za opći napad koji je uslijedio 21. srpnja navečer. Nakon žestokih borbi kraj probijenih zidina Turci su ušli u donji grad i krenuli prema samoj utvrdi no zaustavljeni su pretrpivši velike gubitke.
Nakon što se pred gradom, uz sve veći broj branitelja koji su izlazili van zidina, razvila prava bitka u nju se uključio i Kapistran s 2 tisuće križara, a uskoro i sam Hunjadi koji je napao glavni turski logor, te se početna provokacija pretvorila u opći napad.
Unatoč boljoj opremljenosti i brojčanoj nadmoći Turci su do kraja dana započeli potpuno povlačenje ostavivši gotovo svu skupu opremu za sobom. Hunjadi i Kapistran izvojevali su veliku pobjedu, ali obojica su ju ubrzo skupo platili. U polurazorenom gradu pojavila kuga od koje su i jedan i drugi ubrzo umrli. Vijest o kršćanskoj pobjedi širila se vrlo brzo, a o njezinoj veličini svjedoče i podnevna zvona, koja po nalogu pape Kalista III., proslavljaju ovaj događaj sve do današnjih dana.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.