Na današnji dan 7. svibnja 1919. rođena je Evita Peron, supruga argentinskog predsjednika Juana Perona i žena koja je u Argentini stekla status heroja i najpopularnije osobe svih vremena.
Argentinci su je prozvali zaštitnicom siromašnih i poniženih. Sprovod Evite Peron pretvorio se u najmasovniji spontani događaj tuge i žalosti u povijesti Argentine.
Tisuće Hrvata, bježeći pred komunizmom, su 1947. kada je posjetila Rim i Zavod svetog Jeronima našle spas zahvaljujući ovoj predanoj ženi.
Tri milijuna Argentinaca je 1952. bilo je na pogrebu nikada prežaljene Evite Peron.
Živjela je u doba kada masovni mediji nisu bili razvijeni i utjecajni kao danas, a žene nisu imale velika prava. Riječi koje je izgovarala daleko su se čule, trudila se da Argentina bude bolje mjesto za život ljudi, a njen narod odužio joj se time što ime Evita simbolizira kult slobode, borbu za prava siromašnih i emancipaciju žena.
Juan Peron i Evita vjenčali su se 1945. kada odlaze živjet u kuću u sjevernom dijelu Buenos Airesa i zajedničkim snagama kreću u borbu za prosperitet Argentine. Iako je u to vrijeme bilo neobično da političar koji sjedi u vladi ima ženu koja potiče iz siromašne obitelji, Juan je Evu svuda vodio sa sobom, a nerijetko je i sjedila pored njega na sastancima.
Evita Peron pokreće dnevni radio-program pod nazivom Za bolju budućnost i često emitira govore svog supruga.
Zajedno s mužem obilazi sve dijelove zemlje i postaje prva žena u Argentini koja javno sudjeluje u političkoj kampanji. Prikuplja brojne simpatije onih koji su je ranije slušali na radiju, a iz tog perioda datira i nadimak Evita po kome je i danas poznata.
Aktivno je participirala rad sindikata, osnovala je fundaciju za pomoć siromašnima, izgradila tisuće škola i domova za djecu širom Argentine, a zaslužna je za uvođenje osiguranja za najsiromašnije slojeve društva. Osim toga, Evita Peron ostat će upamćena i kao veliki borac za prava žena.
Tokom 1947. Evita Peron prelazi ocean i obilazi europske zemlje među kojima su Španjolska, Portugal, Francuska, Švicarska, Italija. Posjećuje ljude unesrećene strašnim ratom i pomaže im na mnoge načine. „Mi se borimo da imamo manje bogatih, ali i manje siromašnih, vi trebate uraditi isto“, poruka je koju je Evita često isticala prilikom političkih govora. Mlada Argentinka prilikom europske turneje upoznaje se sa papom, kao i istaknutim državnicima. U Parizu nailazi na ponude da bude zaštitno lice čuvenog kozmetičkog brenda Christian Dior, a dobija i mogućnost da nosi nakit Cartier. Sve to odbija iz samo jedne želje – služenja siromasima i bijednima.
Na tisuće žena zbog nje se počelo interesirati za politiku. Nije se upuštala u ljubavne afere, bila je vjerna mužu, a život je posvetila društvenom i političkom angažmanu.
Nakon što je na radiju objavljenja vijest da je poslije 33 godine prestalo kucati srce najomiljenije žene u Argentini, narod je izašao na ulice kako bi joj odao počast. Programi su prekinuli emitiranje, trgovine su se zatvorile i grad je utihnuo. Ljudi su asfalt preplavili ružama.
Možda nije potpuno primjerena, ali da se dočara karizma i ljubav Argentinaca prema „svojoj Eviti“ donosimo citat iz jedne biografije: „U cijeloj Latinskoj Americi samo jedna žena ima tu emociju, odanost i iskrenost koja je usporediva sa Marijom. U mnogim domovima u Latinskoj Americi slika Evite stoji na zidu pored slike Blažene Djevice“.
Argentinci, narod sa srcem, znao se oprostiti od svoje Evite. Preko 3 milijuna ljudi bilo je na njenom sprovodu u Buenos Airesu.
Hrvati i Evita Peron
I za kraj, 1947. počela je svoju turneju po Europi, uključujući i posjet papi Piu XII u Rimu, željeći pomoći mnogim izbjeglicama koje su tražile spas od komunističkih progona diljem cijele istočne i srednje Europe. Tom prilikom je posjetila je više puta Zavod svetog Jeronima krcat hrvatskim izbjeglicama koji su tražili spas pred komunističkim zločinima. Ganuta viđenom bijedom i nevoljom, u više navrata osigurala je vize i novac za tisuće Hrvata i tako osigurala spas našim sunarodnjacima, a pobrinula se da u Argentini počnu novi život dostojan čovjeka. Tako mnoge generacije Hrvata Argentine zahvaljuju za svoje živote, domove i uspjehe upravo ovoj ženi koja je obilježila 20. stoljeće Južne Amerike neponovljivom karizmom.
Autentične snimke života velike zaštitnice siromaha, djece i radnika uz pjesmu „Don’t cry for me Argentina“
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr
Photo: commons.wikimedia.org
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.