Za razliku od uvriježenog mišljenja hrvatsko redovništvo i Crkva doživljava pravi procvat jer veliki broj hrvatskih mladića posljednjih 10-15 godina, a osobito u posljednje vrijeme, hrli u redovnička zvanja salezijanaca, dominikanaca, franjevaca i drugih.
Hrvatski salezijanci imaju najveći broj zvanja s obzirom na broj stanovnika u Europi.
Blaženi Filip Rinaldi, svećenik, utemeljitelj svjetovne ustanove don Boskove dragovoljke. Filip je rođen u Lu Monferratu (Aleksandrija) 28. svibnja 1856. Kao dječak upoznao je don Boska. Ali tek je u 22. godini prihvatio njegov poziv da postane salezijanac.
Nakon što je zaređen za svećenika 1882., povjeren mu je odgoj aspiranata i novaka. Od 1889. dvanaest je godina obavljao službu u Španjolskoj i Portugalu. Don Rua ga je 1901. imenovao generalnim vikarom i ekonomom. Tu se još više istaknula njegova odlika očinstva i bogatstvo inicijativa: skrb za zvanja, stvaranje centara za duhovnu i socijalnu skrb mladih radnica, vodstvo i pomoć kćerima Marije Pomoćnice u posebnom trenutku njihove povijesti. Dao je velik zamah suradnicima i ustanovio je Svjetski savez bivših učenika i učenica. Radeći među Gorljivim štovateljicama Marije Pomoćnice, shvatio je i sve poduzeo da dođe do jednog novog oblika posvećenog života u svijetu, koji se poslije razvio u svjetovnu ustanovu Don Boskove dragovoljke.
> Sveti Ivan don Bosco – učitelj mladih cijeloga svijeta i utemeljitelj salezijanaca
Nakon što je izabran za vrhovnog poglavara 1922., posebno se posvetio odgoju i obrazovanju braće te istodobno promicanju štovanja Don Boska. Izvrstan tumač sale-zijanstva i učitelj duhovnog života, obnovio je salezijance, naglašavajući nutarnji život, sjedinjenje s Bogom, poslanje i neograničeno povjerenje u Mariju Pomoćnicu. Promicao je misije šaljući mnoge mlade da nauče jezik i običaje za što bolju evangelizaciju. Umro je u Torinu 5. prosinca 1931. Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 29. travnja 1990.
Hrvatska – procvat redovništva i salezijanskog reda!
„Prije 15, 20 godina, Hrvatska salezijanska provincija imala je malo kandidata, a većina ih je odustala. Danas ih na svim razinama, od prednovicijata do đakonata, ima 39“, priča don Mladen Delić, svećenik salezijanac i provincijalni povjerenik za odgoj.
Salezijanci su iskoristili priliku te započeli s osnivanjem molitvenih zajednica. Pokrenuli su vjeronauke i kampove na razini Hrvatske. Međutim, jednu stvar don Mladen naglašava: „Intenzivnije smo pristupili radu s duhovnim zvanjima. Vratili smo se klasičnom načinu s velikim naglaskom na sakramentalni život kod mladih.“
Sakramentalnom životu, misi i molitvi, ovaj svećenik daje posebnu pažnju. Uvjeren je kako je upravo to, uz očuvanost vjere u narodu, razlog zašto hrvatski salezijanci imaju najveći broj zvanja s obzirom na broj stanovnika u Europi.
„Ne kažem da se u Hrvatskoj radi više nego vani, ali smatram da je jedan od razloga taj što smo stavili naglasak na sakramentalni život, a ne na neke velike teorije i neka velika znanstvena nagnuća s mladima. Ispovijed, sveta misa, sveta pričest, Gospina krunica i normalan njihov rad, život i praćenje. To je jedan od snažnih putova koji je urodio plodom“, kazao je don Mladen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
 28. svibnja 1856.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.