Drugi dan kršćanske uljudbe, u petak 31. ožujka, započeo je predstavljanjem biskupijskog dječjeg vrtića Svete Marije Magdalene iz Sela. Vrtić su zajednički predstavili s. Krešimira Katarić, djelatnici, polaznici i njihovi roditelji, pokazavši kroz lijep program pjesama, plesa i recitacija što su sve naučili i što svakodnevno rade.
Govoreći o vrtiću s. Krešimira je podsjetila kako ga je biskup Košić osnovao na svetkovinu sv. Benedikta, zaštitnika Europe, 11. srpnja, otvoren je i blagoslovljen 28. studenoga, a započeo je s radom 5. prosinca prošle godine.
„Trebalo je uložiti puno truda i napora kako bi se u tako kratkom roku otvorio vrtić. Trenutno vrtić ima devetnaestero polaznika, odnosno jednu mješovitu skupinu koja se zove ‘Anđeli’. Za njih se brine petero djelatnika i stručnih suradnika, a u uz roditelje, te pokoju donaciju, vrtić se financija isključivo sredstvima osnivača, odnosno Sisačke biskupije“, istaknula je između ostalog s. Krešimira te dodala kako će upisni rok za novu školsku godinu biti od 26. travnja do 20. svibnja.
Na kraju sve okupljene, a posebno djecu i roditelje, pozdravio je i biskup Košić izrazivši osobito zadovoljstvo i radost viđenim.
Dani kršćanske uljudbe zatvoreni su predstavljanjem knjige „Nekoliko ptica i jedno nebo” autora Mire Gavrana. Autora je okupljenima predstavila voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Kornelija Marović. Ona je podsjetila kako je Miro Gavran najprevođeniji hrvatski suvremeni pisac. Gavranova su djela prevedena na 38 jezika, a prema njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 300 kazališnih premijera diljem svijeta koje je vidjelo više od 3 milijuna ljudi. Jedini je živući dramatičar u Europi koji izvan zemlje rođenja ima kazališni festival „GavranFest“ njemu posvećen.
Govoreći o knjizi „Nekoliko ptica i jedno nebo“ autor je rekao kako se jedna njegova linija priče temelji na stvarnom događaju. „Ovaj roman prati dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata. Nakon dvije godine suše i gladi u Hercegovini, umorni starci i djeca počeli su umirati. Tada je jedan čovjek koji se zvao fra Didak Buntić odlučio napraviti veliku akciju spašavanja te djece te je organizirao njihovo udomljavanje u Slavoniji i Srijemu. U toj akciji spašavanja bilo je presudno da mu i zemaljska vlast pomogne, što nije išlo baš lako. Na kraju, on je uspio, neki kažu do 17 000 djece prevesti u Slavoniju i Srijem. Da bi to bilo zanimljivo ja sam izmislio jednog mladog junaka Juru koji ima 14 godina i jednu mladu djevojku koji zajedno kreću na put tim vlakom. U romanu pratim sve što se događalo s njima od 1917. do 1922. godine. Druga linija radnje počinje 1987. godine i nastavlja se u 1997. godini u Novoj Gradiški i u Zagrebu i tu zapravo pratim unuka junaka Jure. Ovo je roman o vjeri, ljubavi, sreći i nesreći, ljudima koji su promijenili zavičaj jer su to morali, o ljudima koji imaju nadu, ali i snažnu sumnju. Ono što mi je pomoglo u pisanju je to što sam iz sadašnjosti opisivao prošlost, ali i što sam iz prošlosti vidio sadašnjost. Upravo je to zgodno, da vidimo kako su nekada ljudi doživljavali bitne odluke, a kako ih donose danas“, rekao je Gavran te dodao kako se danas u Hrvatskoj romani na žalost tiskaju u tek 200 do 500 primjeraka, ovaj je otisnut u 2500 i rasprodan u dva i pol mjeseca. „To mi govori da je ova priča doprla do uma i srca ljudi“.
Na kraju Gavran je ukratko predstavio i neke druge svoje romane kao što su „Judita“, „Krstitelj“, „Poncije Pilat“, „Kako smo lomili noge“, a pročitao je i nekoliko pjesama iz svoje jedine zbirke pjesama nazvane jednostavno „Pjesme“.
U prepunoj dvorani Sv. Ivana Pavla II. predstavljanju je nazočilo i mnogo mladih te sisački biskup Vlado Košić i europarlamentarka Marijana Petir.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.