Članovi komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Iustitia et pax naglasili su važnost iskazivanja solidarnosti s “potrebitima u vlastitoj domovini, ali i u svijetu” prilikom današnjeg predstavljanja izjave “O potrebi temeljnih suglasnosti i stvarne solidarnosti u Hrvatskoj, Europi i svijetu” u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.
“U vrijeme kad se vrtoglavo povećava broj naših sugrađana koji ostaju bez posla i bez zarađene plaće, kad ugroženost poplavama još uvijek mori veliki broj obitelji i kad tjeskoba i strah od otpuštanja s posla ispunjaju duše mnogih koji rade, ova Komisija želi predočiti javnosti svoj skroman prilog hrvatskoj i europskoj raspravi o potrebi suglasnosti o temeljnim nacionalnim interesima”, stoji u izjavi Komisije “lustitia et pax”
Biskup Vlado Košić istaknuo je potrebu solidarnosti s narodima u nevolji, prije svega s Hrvatima u Bosni i Hercegovini koji trpe bezakonje, korupciju, nezaposlenost i nejednakost “ne samo krivnjom velikosrpskog agresora nego i odgovornošću nekih politika Republike Hrvatske”.
Košić je dodao da našu solidarnost zaslužuje i Ukrajina koja danas brani ne samo cjelovitost svoje države nego i “europske vrijednosti slobodnog i pravednog društva doslovno do krvi” ali i “patnički sirijski narod” gdje je u građanskom ratu stradalo više od 130 000 žrtava.
“Ove nevolje i tragedije zahtijevaju od svih-a nadasve od hrvatskih predstavnika u međunarodnim organizacijama, posebice u Europskoj uniji- da poduzmu odlučne i oštre mjere protiv korumpiranih i zločinačkih političara koji u Bosni i Hercegovini, Ukrajini i Siriji obespravljuju, progone, ubijaju vlastite sugrađane” stoji u izjavi Komisije “lustitia et pax”.
Fra Bože Vuleta, jedan od članovaa Komisije, naglasio je da se sadržaj izjave nadovezuje na 5. Hrvatski socijalni tjedan koji je održan u listopadu 2011. na kojem se razmatrala tema “Kultura rada u Hrvatskoj”.
Vuleta se osvrnuo na prijedlog Zakon o radu za kojeg smatra da u velikoj mjeri snižava prava zaposlenika “liberalizirajući tržište rada tj. omogućavajući da se olako otpušta radnike”. Vuleta je naglasio da se ovim zakonom omogućava značajno povećanje prekovremenog rada, ali i da njime nije “zaštićena” nedjelja koja bi trebala biti “dan obvezna počinka i mogućnosti zajedničkog bivanja obitelji.”.
U izjavi Komisije spominje se i problematičnost “agencija” za privremeno zapošljavanje kojima se ostavlja velika sloboda pravog trgovanja zaposlenicima i snižavanja plaća ali i smanjuje pravo sindikata što predstavlja “nazadovanje ljudskih prava i radničkih sloboda” ali i civilizacijsko nazadovanje.
Za današnje stanje, kada je u Hrvatskoj više od 380 000 nezaposlenih i preko 300 000 osoba s blokiranim računima, Komisija odgovornost stavlja na “sve dosadašnje izvršne i zakonodavne vlasti, koje su privatizirale i pretvarale Hrvatsku i liberalizirale je od njezinih rijetkih bogatstava”.
Trenutne “strukturne reforme”, po mišljenju Komisije, pogoduju privatnim interesima “novčara, špekulanata i trgovaca”, a štete javnom interesu i pravima zaposlenika.
“Strukturne reforme se svode na fleksibilizaciju tržišta i cijene rada-tj. na lakoću otpuštanja i smanjivanja plaća-te na trajno smanjivanje (socijalne) države, a sve pod izlikom poduzetničke slobode i potrebe rasta”, stoji u izjavi Komisije.
Vuleta je istaknuo da su danas dvije najugroženije skupine u društvu zaposleni i prezaposleni te da će Hrvatska iz trenutnih teškoća izaći tek izgradnjom “velike nadstranačke koalicije” svih građana.
“Političke snage-i sadašnje i buduće – što prije moraju krenuti putem suradnje oko ovih bitnih tema i pitanja i umjesto grijeha struktura moraju početi graditi velike koalicije za dobar život svih građana”, zaključio je Vuleta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Photo: Ivan Lovrić/narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.