Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj mons. Dražen Kutleša imenovan je nadbiskupom koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije. On će tu dužnost obnašati godinu dana, do 2024. kada kardinal Bozanić odlazi u mirovinu. Donosimo vam biografiju i te izvatke iz homilija novog nadbiskupa koadjutora Zagrebačke nadbiskupije.
Da bi upravo mons. Kutleša mogao postati koadjutor u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a kasnije i zagrebački nadbiskup i time naslijediti kardinala Bozanića koji je 2022. proslavio 25. godišnjicu biskupske službe, glasine su koje su kolale već neko vrijeme.
Uostalom, mons. Kutleša je u listopadu 2022. preuzeo čelno mjesto u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji čime su biskupi dali do znanja da polažu velike nade u njega.
Odlukom pape Franje, to je i potvrđeno.
>Nadbiskup Kutleša: ‘Danas imamo više materijalnog, ali nemamo zadovoljstva kojeg su naši preci imali’
Biografija mons. Kultleše
Splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša izabran je za novog predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, 18. listopada 2022.
>Nadbiskup Kutleša o postmodernom društvu: Rod, spol, obitelj, istina, laž, identitet… Sve je opcionalno
Dražen Kutleša rođen je u Tomislavgradu 25. rujna 1968., od oca Kreše i majke Danice r. Ćurić. Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), ušao je u sjemenište i završio Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim je upisao i završava filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
1993. Kutleša zaređen za svećenika
Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.
>Nadbiskup Kutleša: ‘Trebamo se vratiti jednostavnosti postojanog kršćanskog života’
Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća. Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.
Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: „U Tebe se, Gospodine, uzdam!“ Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012.
Za splitsko-makarskog nadbiskupa koadjutora imenovao ga je papa Franjo 11. srpnja 2020. Otad Porečkom i Pulskom biskupijom upravlja kao apostolski upravitelj. Upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom preuzeo je 13. svibnja 2022. u splitskoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, javlja HBK.
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obnaša službe člana Stalnog vijeća, predsjednika Pravne komisije i predsjednika Biskupske komisije za odnose s državom.
Homilije i izjave mons. Kutleše
Na otvorenju 63. Teološko-pastoralnog tjedna tadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša u pozdravnom govoru osvrnuo se na utjecaj krize na društvene promjene.
”Kroz krizu pandemije mogli smo uočiti kako danas u suverenom modernom društvu krize poprimaju potpuno novi oblik. Više se ne radi o klasičnim lokalnim krizama, već one s lakoćom prelaze u globalne krize. Osim kriza na globalnoj i nacionalnoj razini, svjedoci smo sveopće moralne dekadencije koju obilježava slaba misao postmoderne, uz prisutnost snažnog subjektivizma na planu spoznaje i etike. Tako je u društvu postmoderne sve izmjenjivo i sve opcionalno – rod, spol, bračni partner, obitelj, istina, laž, identitet i pripadnost. Za ostvarenje vlastite egzistencije, čovjek odbacuje potrebu za nekim izvanjskim čvrstim, temeljom – za Bogom te ne tolerira nikakvu normu koja bi dolazila izvan njega. Čovjek je sam sebi stvoritelj i kreira svoje kriterije koji su posve utilitaristički normirani”, kazao je Kutleša.
Na misi polnoćki u splitskoj prvostolnici Sv. Dujma istaknuo je kako je potrebno vratiti se jednostavnosti postojanog kršćanskog života te da treba uvidjeti da je Bog Bog redovitog i normalnog, a ne samo spektakularnog.
„Mi kršćani danas često prihvaćamo verziju kršćanstva koja nije baš nalik jednostavnom biblijskom događaju. Čini se da imamo potrebu za spektakularnim i velikim događajima. Ljudi hrle na mjesta ukazanja, idealiziraju i idoliziraju poznate propovjednike i duhovnike, hrane se najnovijim seminarima i popularnim kulturnim hirovima. Trebamo se vratiti jednostavnosti postojanog kršćanskog života, usredotočenog na jednostavnost i čistoću prema Kristu. Možda trebamo uvidjeti da je Bog Bog redovitog i normalnog, a ne samo spektakularnog. On nas poziva da budemo kršćani koji ga slave usred naših stada, misleći pritom na sve ono što je povjereno našoj brizi i skrbi. Bog nas poziva da živimo u stvarnom svijetu kao Njegov narod, slaveći ga i hvaleći za Njegov dar Spasitelja“; uputio je nadbiskup Kutleša.
Na svetkovinu Svi Svetih 2022. mons. Kutleša predvodio je euharistijsko slavlje na splitskom groblju Lovrinac. Tada je istaknuo:
„Dok je nada ukorijenjena u vjeri i rađa ljubav, očaj i preuzetnost ukorijenjeni su u oholosti. Kad se kršćanski nadamo, uzdamo se u Boga. Kada očajavamo ili kad smo preuzetni, odlučujemo vjerovati samima sebi. Možemo vidjeti kako izgleda očaj kada pogledamo našu širu kulturu. Postali smo narod očaja bježeći od stvarnih problema koji nas okružuju. Tako često, kada smo suočeni s nasiljem, podjelama u vlastitoj zemlji i raspadom obitelji i susjedstva, naš je odgovor okrenuti se prema sebi. Većina nas postavlja ograde oko svoga srca. Umjesto da pomažemo siromašnima radije idemo u kupovinu. Umjesto da provodimo smisleno vrijeme sa svojim obiteljima i prijateljima, tražimo videozapise na internetu. Učahurili smo se u mrežu narkotika, od zabave preko gurua za samopomoć do kemikalija. Zamotamo se u jeftine udobnosti i prazna obećanja, a kako ih nikad dosta, stalno tražimo sve više i više“, upozorio je.
Povodom svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije u Sinju prošle godine svetu misu predslavio je mons. Dražen Kutleša. Tada je istaknuo:
”Marijin je pristanak kod Navještenja pridonio Životu i time je popravljeno sve u čemu je Evin pristanak pridonio smrti. Ali Marija nije zbog toga pošteđena patnje ni križeva. Stoga draga braćo i sestre, ne bojte se reći „DA“ životu i kada to uključuje križeve i muku. Ne bojte se reći „Da“ početku života u majčinoj utrobi, „Da“ njegovoj zaštiti u okrilju pravedna društva i obitelji, „Da“ u starosti kad malakšu snage. Čineći tako dopuštamo Gospodinu da nam do kraja otkrije tajnu svoga bića, da nam otkrije snagu koju nosimo po njegovoj milosti a koja nadilazi sva naša predviđanja i strahove”.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
