U povodu 400. obljetnice rođenja, Jurju Križaniću je u njegovu Ribniku u nedjelju otkriven spomenik, rad akademkinje Marije Ujević Galović, koji je Općini poklonio Grad Zagreb.
Spomenik su na svečanosti, održanoj pod pokroviteljstvom predsjednice Republike i Grada Zagreba, otkrili akademik Ivan Golub, koji Križanića izučava desetljećima, i potpredsjednica Skupštine grada Zagreba Ana Stavljenić Rukavina.
“Juraj Križanić je svećenik i učenjak, pobornik jedinstva crkava i sloge Slavena te sklada svijeta. On je bio jezikoslovac, teolog, filozof, glazbeni teoretik, polihistor o kojem sam napisao mnoga djela, izdana na raznim jezicima jer je Križanić važan i za prošlost i za sadašnjost i za budućnost,” rekao je Golub nakon svečanosti. U “Razgovorima o vladateljstvu”, poznatom kao “Politika”, Križanić daje jasne upute da nije bogat onaj vladar koji ima bogatu riznicu, nego koji ima mnogo ljudi jer ljudstvo je bogatstvo, a ne novac, istaknuo je Golub.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je pri otkrivanju spomenika rekao da je “Križanić ovo zaslužio” činjenicom da se još u 17. stoljeću borio za zajedništvo, za ravnopravnost, za ravnopravnost žena, za kritični odnost prema aristokraciji koja se odvojila od naroda. “Sve kao da i danas vrijedi. Za te važne poruke Zagreb se Križaniću odužuje ovom gestom i znakom pažnje, podizanjem spomenika,” rekao je Bandić te najavio da će Križanić spomenik dobiti i u Moskvi najesen.
Načelnik Općine Ribnik Željko Car je rekao da je spomenik Križaniću njegov svojevrsni povratak rodni Ribnik.
Nakon otkrivanja spomenika, u obližnjem dvorcu Ribnik održan je koncert Zagrebačkih solista i Zbora Hrvatske radio televizije.
Juraj Križanić, svećenik, filozof, teolog, jezikoslovac, politički pisac, glazbeni teoretik i polihistor rođen je u Obrhu kraj Ozlja (Općina Ribnik) 1617. ili 1618. godine (enciklopedija Hrvatskog leksikografskog zavoda). Isusovačku gimnaziju polazio je vjerojatno u Ljubljani, filozofiju učio u Grazu, teologiju u Bologni i Rimu, ali je na njegovo intelektualno formiranje utjecalo i iskustvo iz Hrvatske, te je zagovarao ideju slavenskog jedinstva u borbi protiv Osmanlija.
S tom je namjerom 1641. sastavio Promemoriju Kongregaciji za nauk vjere u Rimu, u kojoj je razradio ideju o stvaranju kulturnog jedinstva pravoslavnih i katoličkih zemalja pod vodstvom ruskoga cara, ali se u Rusiji suočio s neprijateljstvom pravoslavnih teologâ prema katolicima i protestantima. Kasnije je stupio u službu cara Alekseja, koji mu je odobrio sastavljanje općeslavenske gramatike, ali ga je 1661. godine prognao u Sibir, gdje je Križanić napisao većinu svojih djela., među kojima i svoje temeljno djelo Razgovori o vladateljstvu, u kojem je savjetovao caru kako izgraditi moćnu Rusiju koja će stati na čelo svim slavenskim narodima i pomoći im da se oslobode osmanske ili germanske vlasti.
Pritom se nije zauzimao za sveslavensku državu na čelu s Rusijom, već samo za slavensku suradnju. God. 1683. pridružio se vojsci poljskoga kralja Ivana III. Sobjeskoga za osmanske opsade Beča, gdje je poginuo 1683.
Izvor: Hina/sv
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.