Dokumentarni film ‘Polja smrti’ je prikazan na više od dvadeset svjetskih festivala, a 2001. godine bio je hrvatski kandidat za nagradu Oscar u kategoriji dokumentarnog filma.
Prikazuje strahote rata i bolan život obitelji koje još uvijek traže svoje nestale sinove, koji leže u negdje u nepoznatim ‘Poljima smrti’, kako u Hrvatskoj Kostajnici, tako i cijeloj Hrvatskoj.
Za vrijeme napada na Kostajnicu i nakon njenog pada počinjeni su brojni zločini nad hrvatskim stanovništvom grada i okolnih mjesta. Tako je još za vrijeme opsade grada ubijeno 20 civila Hrvata u okolnim selima Graboštanima, Majuru i Stublju. Nakon pada grada došlo je do brojnih ubojstava na raznim mjestima kao Volinja, Kostrići (gdje je ubijena i cijela obitelj Jurić sa dvoje djece od 2 i 4 godine) i drugdje.
Zarobljeni branitelji su odvedeni u logor Manjaču u susjednu BiH gdje su podvrnuti mučenjima i torturama.
Agonija opsade Hrvatske Kostajnice počela je još 26. lipnja 1991. godine. Mjesecima su srpske pobunjeničke snage iz okupirane Banovine te JNA i srpski teritorijalci iz Bosanske Kostajnice postupno slamali obranu, osvajajući hrvatska sela u okolici grada i blokirajući prometnicu prema Hrvatskoj Dubici, da bi 9. rujna u potpunosti odsjekli Hrvatsku Kostajnicu od ostatka Hrvatske, okupirale zapadni dio grada, a obrambene postrojbe i hrvatsko civilno stanovništvo potisnuli u središte grada.
Obrana Kostajnice sastojala se od 450 ljudi iz 1. brigade ZNG-a, policajaca PU Zagreb, te aktivnih i pričuvnih policajaca policijske postaje Kostajnica.
Pad brda Djed koje dominira gradom Kostajnice uzima se padom grada, a dogodio se upravo na današnji dan 12. rujna. Srbi su zarobili 60 policajaca i gardista na Djedu i prijetili njihovim ubijanjem ako se preostali branitelji Kostajnice ne predaju. U gradu je nastalo rasulo te se dio branitelja odlučio na proboj, dok je dio zarobljen i odveden u logore Glinu i Manjaču kod Prijedora.
Veliki broj zarobljenih branitelja u Hrvatskoj Kostajnici je nestao, ubijen i bačen u jame na nepoznatim lokacijama. Njihovi smrtni ostaci traže se do današnjeg dana, jer je želja roditelja i braće da njihovi najmiliji imaju grobno mjesto – bolna i neizmjerna.
Potresni dokumentarni film ‘Polja smrti’ o ratu u Hrvatskoj Kostajnici i nestalim Hrvatima i braniteljima Hrvatske Kostajnice, Banovine i Hrvatske:
Biljana Čakić-Veselič, redateljica dokumentarnog filma Polja smrti, rođena je 1967. godine u Vinkovcima. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na početku rata u Hrvatskoj 1991. našla se na frontu kao ratna reporterka i snimateljica Radija 101. Godine 1992. pod utjecajem ratnih zbivanja, nastao je njezin prvi dokumentarni film Maja II. Godine 1997. i 1998. studirala je na European Film College u Danskoj. Povratkom u Hrvatsku započinje suradnju s HRT-om i tako nastaju dokumentarni filmovi Prognano djetinjstvo, Gunjci iz sela Sćulci i Vili(m).
Pomažući svojoj obitelji u potrazi za bratom nestalim u Domovinskom ratu 1991. godine uključuje se u proces ekshumacije i identifikacije nestalih branitelja i civila. U suradnji sa Savezom Udruga obitelji nestalih i zarobljenih hrvatskih branitelja, 1999/2000. nastaje njezin dokumentarni ciklus Polja smrti. Godinu dana kasnije dovršava film Dečko kojem se žurilo, svojevrsnu dokumentarnu potragu za nestalim bratom. Film je prikazan na više od dvadeset svjetskih festivala, a 2001. godine bio je hrvatski kandidat za nagradu Oscar u kategoriji dokumentarnog filma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.