(VIDEO) 4. lipnja 1989. Tian’anmen (Kina) – komunistički masakr i pokolj slobodarskih studenata

Pokolj nad studentima i građanima Kine učinila je kineska komunistička vojska. To nije bio nikakav izuzetak za Kinu, kao ni bilo koju komunističku zemlju. Stoga, taj zločinački sustav – komunizam – koji je okrvavio ruke od Tian’anmen preko Hrvatske pa sve do Kube mora biti osuđen u svim zemljama svijeta i zabranjen poput zločinom bratskog nacizma! Komunistički zločin je globalan i taj sustav mora doživjeti opću osudu u svakoj demokratskoj zemlji, a njegovi pripadnici lustraciju.

Okovi komunizma padaju u Europi – Kina vojskom na studente

Istovremeno dok se srednja i istočna Europa oslobađala ‘okova’ komunizma 1989., na današnji dan 4. lipnja iste godine dogodili su se studentski prosvjedi u Pekingu na glavnom i najvećem svjetskom trgu trgu Tian’anmen, a na kojim je sudjelovalo čak i do milijun ljudi.
Kineskim studentima koji su zahtijevali društvene reforme, demokratizaciju i veće slobode pridružili su se i mnogobrojni Kinezi.

To je bio snažan udarac kineskim komunističkim vlastima, a jezgru tadašnjeg vodstva činili su stariji političari (Deng Xiaoping, Li Xiannian, Chen Yun). Ovaj događaj nedvojbeno je podijelio kineske vođe jer su neki tražili vojnu intervenciju a oni umjereniji vođe tražili su pregovore sa prosvjednicima.
Kineske komunističke vlasti ipak su brutalno reagirale i dogodio se pokolj prosvjednika.

Pokolj i ubijanje – stari komunistički obrazac obračuna

Pošto su studenti gotovo dva mjeseca bili ustrajni u svojim zahtjevima vodstvo Kineske komunističke partije poslalo je tenkove i vojsku da uguše miran i ustrajan prosvjed. Bilo je to sasvim u skladu sa svim komunističkim doktrinama slamanja ‘neprijatelja komunizma’ u svim komunističkim sustavima svijeta.

Nakon toga počele su čistke i uhićenja dijelom Kine, te obračun komunista sa protivnicima. Sve je to bilo popraćeno najvećom mogućom cenzurom i zataškavanjima kineskih vlasti.

Hrabri mladić s Trga nebeskog mira – cvijetom na komunističke tenkove

Nitko ne zna što se dogodilo sa simbolom prosvjeda, mladićem koji je stao sam i goloruk pred tenkove, a napokon se i popeo na jedan od njih, zatakavši cvijet u usta. “Vjerujem da nije umro”, rekao je zapadnim novinarima premijer Li Peng nekoliko tjedana kasnije. Ali nitko ga nikada više nije vidio, barem ne na slobodi.

Sunday Times je tvrdio da je to bio student Wang Weilin (19), ali to nikada nije potvrđeno. Kao anoniman ušao je u Timesov popis 100 najutjecajnijih ljudi XX stoljeća.