HSPD Sljeme Šestine – najstariji KUD u Zagrebu prvi je nastup imao na pogrebu oca Domovine dr. Ante Starčevića

Hrvatsko Seljačko Pjevačko Društvo „Sljeme“ Šestine – Zagreb, ove godine slavi svoj 127. rođendan. Članovi ovog najstarijeg kulturno-umjetničkog Društva u Zagrebu i među najstarijima na području Hrvatske, za svrhu imaju očuvanje istinske narodne umjetnosti Hrvatske s posebnim naglaskom na očuvanje kulturnih simbola grada Zagreba i to
isključivo rade volonterski, iz ljubavi. U promicanju narodne kulturne baštine ovo Društvo okuplja ljude svih životnih dobi kroz folklor, narodno rukotvorstvo, pjesmu, ples i sviranje tamburaških instrumenata.

– U ovim teškim i turbulentnim vremenima, kada se svi borimo za opstanak i Sljeme kao najstarije kulturno umjetničko društvo grada Zagreba, bori se sa financijskim problemima. Brojne osjetljive skupine u koje ubrajamo i malu djecu i umirovljenike, trude se i rade na očuvanju kulturne tradicije i baštine našeg kraja i grada Zagreba. Imamo brojne projekte i planove za realizirati, ali to nismo u mogućnosti zbog financijskih ograničenja. Vrlo su oskudna sredstva koja dobivamo od Grada, stoga su sve donacije dobrodošle – ističe Gordana Radiček, predsjednica HSPD “Sljeme” Šestine-Zagreb i tajnica KUU “Prigorski dan”.

Od predgrađa do simbola

HSPD Sljeme Šestine – Zagreb osnovano je 10. kolovoza davne 1895. godine. Šestine su tih godina bile selo kraj Zagreba, a smještene su na obroncima zagrebačke planine Medvednice. Postale su pravi simbol glavnoga grada, upravo radi bogate narodne umjetnosti, tradicijske kulture i običaja. Stanovnici tog područja bili su seljaci koji su se bavili radom na zemlji te time prehranjivali sebe, ali i stanovnike grada odlazeći na tržnicu Dolac.

> Župa Šestine obilježava 121. godišnjicu smrti dr. Ante Starčevića

> Župnik Šreter: ‘Krše se ljudska prava vjernika – zašto i u velikim i u malim crkvama na misi može biti 25 vjernika?’

Osobitost im je i u Šestinskim praljama. Bile su to žene i djevojke koje su gradsko rublje prale u hladnom potoku Kraljevcu koji prolazi kroz Šestine, te su ih nosile gradskoj gospodi. U Šestinama je nedavno podignut i spomenik Šestinskim praljama.

Poznata je šestinska narodna nošnja. “Šestinčanka” i “Šestinčanin” postali su simboli grada Zagreba, a šestinska ambrela i škrlak prepoznatljivi su kao simboli Hrvatske i Zagreba diljem svijeta.

Kako se ne bi zaboravila narodna umjetnost i bogati običaji ovog kraja zaduženo je HSPD Sljeme Šestine – Zagreb te njegovi članovi koji više od sto godina čuvaju folklor, pjesmu, ples i nošnju u svojim srcima prenoseći toplinu i ljubav koju osjećaju na publiku i na nove naraštaje učeći ih ljubavi prema narodnoj baštini i tradiciji kao najvrednijoj ostavštini naših predaka.

Šest sekcija

Društvo trenutno broji oko 120 članova u šest sekcija, a to su muška pjevačka sekcija, ženska pjevačka sekcija, tamburaški orkestar, sekcija šestinskih švelja i opančara za izradu narodnog rukotvorstva te dječja i odrasla folklorna skupina. Osim što svaka sekcija radi i bavi se svojim vlastitim programima, čuvajući od zaborava i narodnu umjetnost Hrvata iz drugih krajeva Hrvatske i izvan nje, sekcije se druže i rade zajedno i to kao izvorna skupina.

Umjetnički voditelji posjeduju iznimnu stručnost i profesionalnost, no što je važnije veliku ljubav prema narodnoj umjetnosti i Sljemenu, pa su tako u potpunosti Sljemenaši, piše na stranicama Zajednice folklornog amaterizma grada Zagreba (ZAFAZ).

Brojne nagrade

Sljeme je ponosni dobitnik mnogobrojnih nagrada od kojih ističemo: Medalju grada Zagreba, Povelju Hrvatskog Sabora Kulture i Povelju Republike Hrvatske. Sljeme je dobitnik 1. nagrade za najbolju rekonstrukciju narodne nošnje 2016. godine pod stručnim žirijem hrvatskih etnologa i istraživača.

Sljeme je najponosnije na svoje članove, koji u doba globalizacije i nepovoljnih uvjeta za narodnu kulturu još više daju sebe u ono što vole i još većim trudom dolazi do rezultata i novih prilika za još dubljim istraživanjima k očuvanju istinske hrvatske narodne kulturne baštine, piše na stranicama ZAFAZ-a.

Umjetnički voditelj folklorne odrasle skupine: Miljenko Piškorić
Umjetnička voditeljica dječje folklorne skupine: Ana Krajač
Umjetnička voditeljica tamburaškog orkestra: Gordana Talan
Garderobijerke: Petra Radovanić i Dora Vuk

Povijest

U proljeće 1895. godine rođena je ideja o osnivanju društva. Iste godine 10. kolovoza održana je osnivačka skupština u selu Lukšići. Te godine zagrebački su studenti spalili mađarsku trobojnicu kao simbol mađarizacije. Tadašnje su vlasti sa nepovjerenjem gledale na sve što je nosilo hrvatsko ime, što je bio slučaj i s nazivom ovog društva, te su nekoliko mjeseci stvarali probleme, zbog teksta statuta. Popustili su tek kada je za Sljemenaše osobno garantirao njihov pokrovitelj, grof Miroslav Kulmer, koji je uz šestinskog župnika Matiju Miletića bio jedan od osnivača.

Prvi javni nastup Sljemenaša bio je na pogrebu oca domovine dr. Ante Starčevića, koji je umro 28. veljače 1896. Starčević je prema osobnoj želji pokopan na šestinskom gorblju u šestinskim opancima.

Na prvom koncertu održanom u vrtu Schneiderove restauracije, muški zbor je otpjevao skladbu “Poputnica Sljemena”. Tekst je na zamolbu Upravnog odbora Društva napisao 1896. Dragutin Domjanić, a uglazbio zborovođa Janko Slogar u stilu budnice. Poputnica je do današnjih dana ostala prepoznatljiv simbol Društva.

Društvo “Sljeme” ponovno se proslavilo pjevanjem nadgrobnice 1904. godine prigodom podizanja spomenika žrtvama Khuenova nasilja – palim seljacima u Zaprešiću. Prva značajna turneja Sljemena, bila je 1904. godine u Liku i Hrvatsko primorje.

Interes osoba javnog i kulturnog života

Još su poznati koncerti ˝Sljemena˝ 1907. u Zagrebu (u dvorani tadašnje streljane) i 1908. u Ljubljani, na posveti barjaka pjevačkog društva “Slavec”. Iz članka “Hrvatsko seljaštvo za hrvatku pjesmu”, objavljena u “Starčevićancu” br. 10 od 5. listopada 1908. godine, razabire se da su se na koncertu taj put vidjeli predstavnici svih političkih stranaka. To je dokaz da je postojao interes za Društvo, bez obzira na stranačku pripadnost nazočne gospode.

Taj koncert su uveličale tada istaknute osobe javnog i kulturnog života, Miroslav Kulmer, Luka Starčević i neki drugi. Osobitu pozornost pobudio je posjet istarskog prvaka dr. Matka Laginje. Godina 1909. značajna je po tome što je u Šestinama srušena stara i na istom mjestu izgrađena nova župna crkva. Nova crkva je posvećena 19. 12. 1909. godine. Na tom slavlju je sudjelovalo i Društvo.

Na fotografiji iz 1912. godine zapisano je “Uspomena na Sokolski slet”, prigodom kojeg je Društvo pjevalo u vrtu “Kola”. Društvo je aktivno radilo sve do početka prvog svjetskog rata. Tada su pjesmu i svirku zamjenili oružjem. Nekoliko članova se nije nikada vratilo sa fronte, a neki su prošli strahote ruskih logora.

Tekst i glazba

Poslije rata Društvo je obnovilo rad uz pomoć braće Radić i budućeg predsjednika dr. Ivana Pernara.

Hrvatski seljački savez je prije prvog svjetskog rata davao naglasak na tekstove pjesama, nakon rata naglasak je dan na glazbu. Trebalo je stvoriti i njegovati pjesmu na osnovi hrvatskoga narodnog glazbenog izraza. Težište je prebačeno s društveno-političkog polja na umjetnost, odnosno na tehničko dotjerivanje izražajnih sredstava i mogućnosti zbornog pjevanja i vokalne umjetnosti uopće. Od tada počinje ozbiljan rad na njegovanju pjesme te se pridaje veće značenje našim pjevačkim zborovima. Jedna od vodećih uloga u tom pokretu pripala je HSPD “Sljeme”, s kojim surađuju istaknuti zborovođe i veći broj naših najboljih skladatelja.

Godine 1925., prigodom proslave 1000. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva, “Sljeme” je s ostalim društvima župe “Lisinski” i “Matija Gubec” pjevalo pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu. Zborovi su pjevali pod ravnanjem profesora Rudolfa Matza. Dokument o proslavi 1000. godišnjice Hrvatskoga kraljevstva (spomen-ploča Još nas im, još Hrvata) nalazi se na pročelju crkve u Šestinama, te su Sljemenaši na toj proslavi sudjelovali kao Društvo domaćin.

Godine 1926. održali su uspješne turneje u Međimurju, Vojvodini, Dalmaciji, Bosni, Slavoniji.

Zabrana rada

1931. godine, rukovodstvo Društva na čelu s dr. Ivanom Pernarom, odbilo je sudjelovati na dočeku kralja Aleksandra prilikom njegova posjeta u Šestine. Bez obrazloženja, zabranjen je rad Društva. U jednom novinskom članku iz 1937. , spominje se da je razlog bio predsjednik Pernar, koji je u to vrijeme bio važna politička ličnost. Godinu dana nakon raspuštanja i zabrane rada, “Sljeme” upornošću svojih rukovoditelja uspijeva skinuti zabranu, ali do 1935. godine nije bilo značajnijih nastupa. Te godine počinju pripreme za proslavu 40 godišnjice Društva, koja je održana 1936.

U veljači 1937. godine ogranak Seljačke sloge iz Trebarjeva i HSPD “Sljeme” organizirali su priredbu u Hrvatskom glazbenom zavodu, namijenjenu obljetnici smrti humanista i filozofa Antuna Radića (10. 2.)

Tijekom drugog svjetskog rata Društvo je opstalo samozatajnim radom. Poratne godine donose nove teškoće. Osnutkom općine Šestine 1952., Društvo je dobilo potrebna sredstva za normalan rad. Kupljeni su instrumenti kako bi se obnovila i tamburaška sekcija.

70-ih je aktivnost postala intenzivnija, te je osnovana tamburaška i folklorna sekcija, a zbog je postao mješoviti.

Bogata aktivnost nastavlja se do današnjih dana, a više se može pročitati na stranicama HSPD Sljeme.