Umjetnički paviljon u Zagrebu pripremio je za iduću godinu bogati izložbeni program kojim će podsjetiti na svoju dugogodišnju povijest – u slavljeničku godinu ulazi aktualnom izložbom “Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght”, a završit će je velikom izložbom posvećenom najslavnijem hrvatskom slikaru bez kojega tog impresivnog izložbenog prostora ne bi ni bilo, Vlahi Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Aleksanderu Cabanelu.
Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić najavila je u petak, na proslavi 119. rođendana Umjetničkog paviljona, da će cijela 2018. biti podređena velikoj obljetnici.
“Od osnutka Umjetničkog paviljona do danas ovdje je postavljeno oko 800 izložbi, a njime je prošao i puno veći broj umjetnika”, rekla je Poklečki Stošić, zahvalivši svima koji su ondje izlagali, sudjelovali u pripremi izložbi ili financijski pomogli njihovo održavanje, a posebice dugogodišnjoj ravnateljici Lei Ukrainčik “čije je ime zlatnim slovima upisano u povijest Paviljona i muzejsko-galerijske scene Zagreba i Hrvatske.”
Nakon zatvaranja izložbe “Strast stvaranja” na kojoj se do 14. siječnja mogu razgledati djela Braquea, Chagalla, Miroa, Burya, Jenkinsa i drugih važnih svjetskih umjetnika, priredit će izložba “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona”.
U autorstvu akademika Tonka Maroevića od 1. veljače do 4. ožujka ta će izložba predstaviti 120 djela isto toliko umjetnika koji su ondje samostalno izlagali, a samim time i dati povijesni pregled najvećih dometa hrvatske umjetnosti, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih umjetnika.
Uslijedit će velika monografska izložba slikara kojega, kako je rekla, Poklečki Stošić, svi obožavaju – Emanuela Vidovića u povodu 65 godina njegove smrti, koja će se održati od 20. ožujka do 13. svibnja.
Posljednja velika Vidovićeva izložba bila je 1987. godine, a sada, trideset godina kasnije, njegovo će se djelo prikazati s fokusom na prijelaz s ranoga realizma i njegovu transformaciju u simbolističko-divizionistički rukopis te postimpresionistički intimizam pri kraju četvrtog desetljeća. Izložba će obuhvatiti oko 120 djela, njezin je autor Igor Zidić, a Umjetnički paviljon je planira prezentirati i u Francuskoj.
U obljetničkoj godini neće se zanemariti niti suvremeni umjetnici – od početka lipnja do početka srpnja u okviru ciklusa ambijentalnih izložbi postavit će se izložba “Kaleidoskop” video umjetnice Ksenije Turčić, a od kraja srpnja do početka rujna “Tamno bijela zemlja” Zlatana Vehabovića.
Kao središnje događanje u slavljeničkoj godini Poklečki Stošić najavljuje izložbu “Vlaho Bukovac i njegov pariški profesor Alexander Cabanel”, koja će se održati od 25. rujna do 6. siječnja.
“Nema primjerenije izložbe kojim bismo proslavili obljetnicu, a bit će to i prva prigoda da se djela učenika Bukovca i njegova učitelja budu zajedno izložena”, istaknula je.
Dodala je da su već dobili potvrdu posudbi djela iz velikih francuskih muzeja, uključujući i dva najvažnija, Petit Palais u Parizu i Musee Fabre u Montpellieru, ali i Ermitaža u St. Petersburgu. Očekuje se i pozitivan odgovor iz slavnog Metropolitana.
Bukovac je 1895. dao ideju i inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona, uoči Milenijske izložbe u Budimpešti kada su na njegov nagovor hrvatski umjetnici tražili da se u Pešti sagradi vlastiti, poseban montažni umjetnički paviljon čiji bi se željezni kostur poslije izložbe prenio u Zagreb.
Tako je i bilo – radovi na podizanju zagrebačkog Umjetničkoga paviljona povjereni su bečkim arhitektima Hellmeru i Fellneru, a gradnju su izveli zagrebački graditelji Honigsberg i Deutch, pod nadzorom gradskog inženjera M. Lenucija.
Zgrada je dovršena tijekom 1897. i 1898., te je svečano otvorena 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom Hrvatski salon, kao najstariji izložbeni prostor na slavenskom jugu i jedini objekt namjenski sagrađen za održavanje velikih, reprezentativnih izložbi.
Na izložbi posvećenoj Bukovcu podsjetit će se kako je Bukovac na studiju u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela. Silno je želio studirati slikarstvo kod njega, no Cabanel ga nije mogao primiti jer mu je klasa bila puna. Ipak uspio se s velikim umjetnikom dogovoriti da ga primi ukoliko u zadanom roku napraviti neko djelo koje mu se svidi – to se i dogodilo zahvaljujući slici “Ruka”.
Izložba u Umjetničkom paviljonu će pokazati koliku je ulogu imao slavni francuski slikar u Bukovčevom obrazovanju i stilu, te predstaviti njegova remek-djela posuđena iz hrvatskih i inozemnih muzeja te privatnih zbirki. Kroz autorsku koncepciju Igora Zidića, obuhvatit će i vrijeme u kojemu je Paviljon nastao, kroz kulturološki, društveni, sociološki i politički diskurs.
Poseban program Umjetničkog paviljona u vrijeme adventa
Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, ocijenila je kako su programi Umjetničkog paviljona redovito prelaze granice Zagreba i jako su važni za kulturnu ponudu Grada Zagreba i njegovo pozicioniranje na karti Europe i svijeta.
“Grad će i dalje poticati programe Umjetničkog paviljona, kako bi on i dalje privlačio veliki broj posjetitelja, sadašnjih i budućih ljubitelja umjetnost te posjetitelja Zagreba koji ga rijetko zaobilaze”, napomenula je.
Turistička aspekt Paviljona posebno je vidljiv u vrijeme adventskih događanja kojima je Umjetnički paviljon okružen, pa su pripremili i poseban program za to razdoblje. Posjetitelje očekuje niz prigodnih aktivnosti, pogodnosti i popusta, a izložbeni prostor je otvoren i ponedjeljkom.
Tijekom zimskih školskih praznika, za sve učenike osnovnih i srednjih škola pripremljene su i likovne radionice uz izložbu “Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght”.
Poklečki Stošić je istaknula kako će se iduće godine staviti poseban naglasak na suradnju s Modernom galerijom, “koja je zlatni rudnik hrvatske umjetnosti”, a bit će tu i dva važna posebna programa – obljetnički koncert u suradnji sa zagrebačkom Muzičkom akademijom i snimanje dokumentarca u produkciji Hrvatske radiotelevizije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
