Hrvati po potrošnji kave dvadeseti na svijetu, a u Hrvatskoj je prva kavana otvorena u 18. stoljeću

Zagreb, 18.08.2019 - Kava, crni napitak bez kojeg je veæini ljudi nezamislivo zapoèeti dan, iza nafte je druga najtraženija roba na svijetu, a Hrvatsku s potrošnjom do šest kilograma po stanovniku godišnje svrstava na dvadeseto mjesto svjetske ljestvice. foto HINA/ Goran Žižek/ ds

Kava, crni napitak bez kojeg je većini ljudi nezamislivo započeti dan, iza nafte je druga najtraženija roba na svijetu, a Hrvatsku s potrošnjom do šest kilograma po stanovniku godišnje svrstava na dvadeseto mjesto svjetske ljestvice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neka istraživanja ukazuju da su najveći potrošači i kavopije Finci koji troše oko 10,35 kilograma kave po stanovniku godišnje, a drugo mjesto s 9,58 kilograma kave po stanovniku godišnje zauzima Nizozemska.

Slijedi Švedska s 9,48 kilograma kave po stanovniku godišnje, Italija zauzima sedmo mjesto sa 6,50 do sedam kilograma po stanovniku godišnje, dok je Hrvatska na dvadesetom mjestu s 5,1 do šest kilograma po stanovniku godišnje, kazao je za Hinu Goran Žižek, nastavnik ugostiteljstva u Srednjoj školi Prelog.

Istraživanje koje je 2012. provela Gfk agencija, pokazuje da u Hrvatskoj 80 posto ljudi starijih od 15 godina ispija kavu svakodnevno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U početku dostupna samo imućnom sloju

Taj napitak u početku je bio dostupan samo imućnom sloju, često je izazivao kontradiktorne reakcije, a danas je svjetski globalni fenomen koji svakodnevno povezuje ljude te svoj međunarodni dan obilježava 1. listopada.

Žižek je nedavno održao predavanje u sklopu projekta Muzeja Međimurja Čakovec “Muzejska kutija”, u kojem se nalazio postav “Povijest svijeta u šest čaša”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naslov svog predavanja “Kava – napitak koji je promijenio i koji nas svakodnevno povezuje” pojasnio je citiravši izreku šeika Abd al Kadira 1587. godine: “Kava je zajedničkog ljudsko blago i poput zlata svakom čovjeku pruža osjećaj luksuza i otmjenosti. Gdje kavu poslužuju, tamo je prisutna ljupkost, divota, prijateljstvo i sreća. Sve brige nestaju u trenutku kada šalica s vrelom kavom dotakne usne”.

“Kava je danas dostupna svakome. Kava je danas napitak zbog kojeg se ljudi sastaju da bi raspravljali, razvijali ideje, informacije i uživali u vremenu i društvu, ističe Žižek.

Prva kavana u Hrvatskoj otvorena je 1748. godine, a vlasnik te kavane koja se nalazila u blizini Trga bana Josipa Jelačića bio je trgovac Leopold Duhn. Kava se nabavljala iz Nizozemske, koja je u to doba prednjačila u trgovini ovim napitkom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još uvijek nije poznato kako je nastala prva šalica kave

Kava svoje podrijetlo vuče iz Etiopije, svoj procvat je doživjela u 15. stoljeću, no još uvijek nije poznato kako je nastala prva šalica kave i odakle zapravo potječe ime, napominje Žižek.

U svijetu postoje oko 73 biljnih vrsta kava. Najpoznatije vrste kave su Arabica i Robusta. Arabica kava je najviše kvalitete, sudjeluje 70 posto u svjetskoj potrebi za kavom, posjeduje note karamele, čokolade i lješnjaka, te sadrži od 0,8 posto do 1,7 posto kofeina. Robusta je rodnija i otpornija od arabice, sadrži veći postotak kofeina, od 1,5 do četiri posto. Ima snažniji i gorči okus, dok zrna Arabice daju manje kiselkasti i puniji okus.

Branje kave predstavlja delikatan proces, a za branje jednog kilograma kave potrebno je izdvojiti nekoliko sati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žižek navodi da je za jednu šalicu espressa potrebno od sedam do 7,5 grama kave ovisno o vrsti kave. Za to je potrebno oko 42 zrna kave (jedna bobica sadrži dva zrna kave).

“Zamislite koliko je samo truda i rada potrebno izdvojiti od samog uzgoja, berbe (koja se u još u mnogim nedostupnim dijelovima prašume bere ručno), sušenja, prženja i mljevenja te pravilne pripreme tog napitka. Već samo zbog toga cijena kave je po mom mišljenju još uvijek prilično niska. Ono što bi trebalo je osvijestiti potrošače na sve ove faze koje su potrebne za jedan običan espresso”, kaže Žižek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.