Studija pokazala: Čovjek se odvojio od neandertalaca mnogo ranije nego što se mislilo

Leipzig, 12.02.2009 - (Arhivska fotografija od 23.01. 2008.) Prouèavanjem i fosila s nalazišta u Hrvatskoj skupina europskih i amerièkih genetièara i evolucijskih antropologa skicirala je sekvencioniranje genoma neandertalca, kojega drže najbližim pretkom modernog èovjeka, objavili su u èetvrtak na konferenciji za novinare u Leipzigu znanstvenici s direktorom Odjela za evolucijsku genetiku Instituta Max Planck Svanteom Paeaebom na èelu. Na slici šest rekonstrukcija krapinskog neandertalca u Muzeju evolucije i nalazištu praèovjeka u Krapini. foto FaH/ ik

Znanstvenici koji nastoje otkriti tajne ljudskog razvoja proteklih su se godina oslanjali na sve napredniju tehnologiju analize DNK koja uz pomoć molekularnih satova određuje kojem razdoblju pripadaju naši drevni preci.

Nova studija koja umjesto toga analizira fosilne zube nudi drukčiji pristup koji otkriva značajno ranije razdoblje kao vrijeme u kojemu su se razdvojili preci današnjeg čovjeka i neandertalci.

Studija koju je provela Aida Gomez-Robles s University College London zaključuje da je posljednji zajednički predak dvije vrste možda živio prije 800.000 godina što usložnjava antropološke rasprave.

Novo istraživanje pomiče vrijeme odvajanja za 200.000 do 400.000 godina ranije u odnosu na dosadašnje procjene i ukoliko se pokaže točnim isključilo bi Homo heidelbergensisa, još jednu izumrlu ljudsku vrstu, kao posljednjeg zajedničkog pretka Homo sapiensa i našeg bliskog rođaka neandertalca, kao što trenutno smatraju neki znanstveni krugovi.

Prema Gomez-Robles čiji je rad objavljen u srijedu u časopisu Science Advances, nedavno istraživanje fosilnih zuba pokazalo je da je, dok se veličina zuba uvelike razlikovala ovisno o ljudskim vrstama, njihov oblik bio homogeniji i razvijao se stabilnim tempom.

Proučavala je kutnjake i pretkutnjake oko 30 fosila za koje se vjeruje da su rani neandertalci iz špilje Sima de los Huesos u Španjolskoj kao i sedam drugih izumrlih ljudskih vrsta kako bi utvrdila koliko su se vremenom mijenjali.

Uz pomoć računalne simulacije utvrdila je da su se prvi ljudi i neandertalci morali razići još prije 800.000 godina da bi se stigla razviti specifična obilježja na zubima iz Sime.

“Važna implikacija je da Homo heidelbergensis ne može biti posljednji zajednički predak modernog čovjeka i neandertalaca”, kazala je za AFP.

Gomez-Robles je rekla, priznajući da nijedna metoda nije savršena, da nam proučavanje anatomskih varijacija “daje precizniju sliku” dijelom i zbog toga što još uvijek nije moguće izdvojiti DNK iz najstarijih fosila.

Razičita vremena razdvajanja do kojih su došli znanstvenici sugeriraju da nije bilo jasnog razdvajanja vrsta u jednom trenutku nego se radilo o procesu.

“Kada govorimo o razdvajanju neandertalaca i modernog čovjeka ili bilo koje dvije vrste to nije nešto što se dogodi u jednom određenom trenutku”, kaže ona.

“A još nešto danas znamo a to je da je došlo i do stvaranja hibrida između neandertalaca i modernog čovjeka”, dodaje ona. “I to stvara dodatnu buku svim tim istraživanjima”.

Njezin rad pohvalila je antropologinja Mirjana Roksandic sa sveučilišta Winnipeg koja je nedavno i sama opisala manjkavost veza H. heidelbergensisa i neandertalaca.

S druge strane profesorica ljudske evolucije sa sveučilišta Rutgers Susan Cachel kritizira studiju pitajući: “Ako preci anatomski modernog čovjeka i neandretalaca nisu potekli od Homo heidelbergensisa otkud su onda stigli? Od nekog nepoznatog tajnovitog pretka?”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina