Posljedice pandemije Covida-19 na mentalno zdravlje ljudi je u porastu, s posebnim naglaskom na djecu, potvrđuju znanstvene studije. Tijekom pandemije značajno se povećao broj tretmana za poremećaje prehrane i sklonost samoozljeđivanju (SVV). Od djece i mladih posebno su pogođene djevojčice i mlade djevojke.
Porast mentalnih bolesti kod djevojčica
Porast mentalnog oboljenja kod djevojčica potvrdila je studija iz Velike Britanije objavljena u časopisu Lanset te nova studija njemačkog Središnjeg instituta koja prati liječenje pacijenata kod obiteljskih liječnika.
U Velikoj Britaniji je znanstveni tim koji je vodila Pearl Mok sa Sveučilišta Manchester analizirao je podatke iz britanske medicinske datoteke. Ispitani su podaci više od devet milijuna mladih u dobi između deset i 24 godine koji su se između 2010. i ožujka 2022. obratili obiteljskom liječniku, piše Gelbe Liste.
>Posljedice pandemije: Svako deseto dijete depresivno, a svako sedmo pati od PTSP-a
Poremećaj prehrane i samoozljeđivanje
S početkom pandemije, pišu znanstvenici, broj djevojčica u pubertetu (u dobi od 13 do 16 godina) koje su se javile zbog poremećaja ishrane porastao je za 42,4 posto. Kod djevojaka (16 do 19 godina) za 32 posto. U drugim starosnim skupinama, kao i kod dječaka, takve promjene nisu uočene. Naprotiv, kod dječaka je bilo manje prijava takvih problema.
Sličan trend se pokazuje i kod samoozljeđivanja, kakvo je recimo rezanje kože žiletom ili nožem. Tu su britanski znanstvenici utvrdili da je incidencija kod djevojčica (13 do 16 godina) porasla za 38,4 posto za vrijeme pandemije. Uočljivo je da je incidencija posebno porasla kod djevojčica iz bolje situiranih obitelji. Doktorica Mok to pripisuje tome što su takve obitelji sklonije dijete odvesti liječniku zbog psihičkih problema.
Anoreksija, bulimija i depresija
I rezultati nove njemačke studije idu u istom smjeru. Tu su ispitivani podaci oko 12 milijuna mladih zdravstvenih osiguranika u razdoblju od 2014. do 2021. godine. Utvrđeno je da se učestalost depresivnih poremećaja povećala za 27 posto u razdoblju od 2019. do 2021. godine. Djevojčice od 15 do 17 godina su obolijevale triput češće nego dječaci iste starosne dobi.
Podaci o anoreksiji i bulimiji su alarmantni, potvrđuju. Jer, učestalost tih poremećaja u prehrani kod djece i mladih bila je prije pandemije u padu i iznosila je do 4,1 slučaja na 10.000 mladih. No onda je skočila na 7,1 slučaj na 10.000 mladih, što je porast od 74 posto. Broj neprijavljenih psihičkih stresova kod djece i adolescenata vjerojatno je još veći, zaključuju.
Naime riječ je o ranjivoj fazi života, tvrdi Dominik von Stillfried, šef Središnjeg instituta za javnu zdravstvenu skrb koji je obavio studiju. Faza koja, kako dodaje, može imati utjecaja na cijeli život. Von Stillfried pretpostavlja da je broj djece i adolescenata s psihičkim teškoćama još i veći nego što pokazuju studije, jer je mnogi ne traže stručnu pomoć u ovakvim situacijama.
