Gotovo 10% stanovnika Hrvatske su kockari, a procjenjuje se da je u koronakrizi ta brojka i povećana. Dr. Davor Bodor, voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kockanju Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan u Zagrebu kazao je da je koronakriza pogodila i navike igranja igara na sreću, a grupe su u bolnici značajno veće, čak 50% više je pacijenata nego 2019. godine. Tendencije su da će ta brojka biti i veća, rekao je gostujući u Studiju 4 HRT-a.
– Okosnica liječenja je grupna psihoterapija – iskustveni i edukativni dio, kroz psihoedukacije, objasnio je dr. Davor Bodor. Na terapijama su uglavnom mlađi ljudi, a do 2019. prosjek je bio oko 32 godine. Međutim, općenito u grupi su ljudi od 18 do 70 godina života.
– Prije 2 godine online kockanjem bavila su se dvojica od 20-ak pacijenata, a danas od njih 30 možda samo dvojica nemaju online otvorene račune. Može se igrati kad god, gdje god, u bilo koje doba, reklamiranje je vrlo agresivno, a pojačalo se tijekom krize, rekao je.
Industrija igara značajno je proširila online igre na sreću. Koronakrizom i izolacijom najpogođeniji su bili ljudi koji su već razvili ovisnost ili su bili u riziku da je razviju. Kod opće populacije se igranje igara na sreću smanjilo. Najčešće se, kaže, ljudi upuštaju u kockanje zbog ugode, zabave, druženja, adrenalina, i u tome nema ništa loše za 90% ljudi koji kockaju, no kod određenog dijela ljudi u startu postoji rizičan odnos prema igranju igara na sreću, nastoje se odmaknuti od problema.
Neki u kockanju pokušavaju pronaći način za rješavanje financijskih problema. Objašnjava da je znak ovisnosti i da kockanjem idete vratiti novac koji ste izgubili, a osnovno je gubitak kontrole, zaduživanje, posljedice u obitelji, poslu, zapostavljaju se druge obveze i unatoč svemu nastavlja se s takvim ponašanjem.
Kockanje nosi život na rubu, neki godinama tako žive, korak ih dijeli od puno težih posljedica koje ova bolest može nositi. Kaže da ovisnici s kockanjem najčešće počinju maloljetni, što je vrlo rizično. Ovisnosti može doprinijeti i genetika, ako je u obiteljima već postojao takav slučaj.
– U Hrvatskoj postoji zakonski okvir koji regulira igre na sreću star 10-11 godina, a tržište se dinamično mijenja. Zakon je preotvoren, preliberalan, ograničenja koja postoje nisu dovoljna. Manje-više svako ograničenje dobro bi došlo kao zaštita, kaže Bodor.
Ljudi se na liječenje najčešće javljaju kada obitelj dozna, nemaju se više gdje zaduživati, kada sami shvate da im je dosta takvog života, stigmatizirani su od strane društva. Od onda do uključivanja u liječenje najčešće prođe svega par dana.
– Svaka ovisnost ima svoje posljedice, a terapija traje oko tri mjeseca, po potrebi i dulje. Unutar grupne psihoterapije su grupe posebnih psiholoških i psihoterapijskih usmjerenja. Nastojimo ljude upozoriti na krize, reducirati njihovu izloženost sadržajima koji izazivaju takve žudnje, kako bi se smanjio rizik. Nauče posebne alate, kako se nositi sa žudnjom.
Rizik od suicida kod ovisnika od kockanja je objektivan, realan i daleko veći nego u općoj populaciji. Muškarci prednjače značajno u kockanju, više od 90%, ranije kreću, često u adolescentskoj dobi. Žene obično s kockanjem počinju kasnije, a postoji tipičan obrazac – prije postoje anksiozni, depresivni simptomi, dok su kod muškaraca ti simptomi posljedica problema koji se razvijaju kod kockanja.
Bodor naglašava da je u liječenju jako važna potpora okoline, pa se u liječenje uključuju i bliske osobe.
– Kockanje je kronično recidivirajuća bolest, kažemo da dio pacijenata stabilno i dobro apstinira, do toga se dođe liječenjem. I sportsko klađenje ima visok ovisnički potencijal. Država je 2019. uprihodila više od milijardu kuna, no jedan ovisnik o kockanju državu dosta košta, dodao je.
Unutar gotovo 10 % stanovnika Hrvatske koji kockaju, 2,2 % imaju izražene, teške psihosocijalne probleme vezan uz kockanje.
– Obično se po istraživanjima to kreće 0, 5%-1,5 %, 2%, a mi smo na gornjoj granici upravo zbog liberalnog, gotovo otvorenog tržišta koje nije dovoljno regulirano. Mi smo za odgovorno igranje, a država treba regulirati tržište, poručio je.
Tretmani liječenja u dnevnoj bolnici za sve koji imaju zdravstveno osiguranje je besplatno. Rezultati su jako dobri, puno pacijenata stabilno apstinira.
– Šteta je biti u problemu, a ne iskoristiti mogućnost da se izliječi, rekao je Bodor.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
