WHO: regulacijom moguće zaustaviti epidemiju pretilosti

Državnim mjerama regulacije globalnog tržišta nezdrave brze hrane – poput hamburgera, čipseva ili gaziranih pića – moguće je usporiti i čak zaustaviti epidemiju pretilosti koja je zahvatila mnoge zemlje svijeta, objavljeno je u ponedjeljak u glasniku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako se navodi u studiji, odlučnim mjerama moguće je zaustaviti globalni trend u kojemu sve više ljudi postaje pretilo ili gojazno – što je stanje koje sa sobom nosi niz dugoročnih negativnih posljedica po zdravlje. Pretilost može pospješiti razvoj raznih bolesti, od dijabetesa i srčanih bolesti do raka, navode stručnjaci u studiji objavljenoj u Bulletinu WHO-a.

“Ako vlade ne poduzmu mjere regulacije svojih ekonomija, nevidljiva ruka tržišta će nastaviti ohrabrivati pretilost diljem svijeta, s katastrofalnim posljedicama na buduće javno zdravlje i gospodarsku produktivnost”, rekao je voditelj studije Roberto de Vogli s Kalifornijskog sveučilišta Davis.

WHO je pozvao vlade da naprave više kako bi se pokušala spriječiti pretilost, umjesto da se bore s posljedicama tog stanja koje nosi visoke ljudske i gospodarske troškove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da bi vlade diljem svijeta trebale prihvatiti mjere koje bi uključile poticaje za proizvodnju zdrave hrane odnosno veće namete na proizvodnju industrijski prerađene hrane i pića; smanjenje poticaja za proizvođače i tvrtke koje se koriste velikim količinama umjetnih gnojiva, pesticida, antibiotika i drugih kemikalija; te regulaciju reklamiranja brze hrane, posebno za djecu.

Studija ukazuje na dugoročnu povezanost deregulacije tržišta hrane i pića sa sve većim stopama pretilosti – drugim riječima, na tržištu koje nije regulirano s vremenom sve više ljudi sve češće jede brzu hranu.

U istraživanju su znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta – uspoređujući indekse tjelesne mase i konzumiranja brze hrane u 25 bogatih zemalja između 1999. i 2008. godine – utvrdili snažnu povezanost deregulacije tržišta, pretilosti i brze hrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vogli je rekao da su podaci istraživanja, premda je ono provedeno u bogatim zemljama, važni i za zemlje u razvoju. “Doslovno sve zemlje prošle su kroz proces deregulacije tržišta i globalizacije – osobito u posljednja tri desetljeća”, rekao je Vogli.

Istraživanje je pokazalo da je prosječan broj konzumiranih obroka brze hrane po osobi porastao u svih 25 obrađenih zemalja. Najveći porast zabilježen je u zemljama gdje je tržište hrane najmanje regulirano – poput Kanade, Australije, Irske i Novog Zelanda – a najmanji porast u zemljama u kojima se tržište ipak više regulira – poput Italije, Grčke, Nizozemske i Belgije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.