Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada svake godine u cilju povećanja svijesti o javnozdravstvenoj važnosti moždanog udara.
Kampanja za razdoblje 2014.-2016. glasi: „Ja sam žena: Moždani udar pogađa i mene“ (I am woman: Stroke affects me).
Moždani udar globalna je prijetnja koja zahvaća naše živote, zdravlje i kvalitetu života.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara u Karlovcu se jučer održao okrugli stol i davali su se besplatni savjeti u Općoj bolnici Karlovac, a danas u Zagrebu u suradnji s Gradskom ljekarnom Zagreb građani mogu procijeniti svoj rizik od moždanog udara u nekima od ljekarni mjerenjem krvnoga tlaka i razine šećera u krvi, te dobiti savjete o prevenciji moždanog udara. Popis ljekarni može se vidjeti na stranicama Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara.
Večeras u 19 sati u zagrebačkom Hrvatskom liječničkom domu, Šubićeva 9, dvorana A, predsjednica Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, akademkinja Vida Demarin održava predavanje “Nove spoznaje u prevenciji, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji moždanog udara”.
Moždani udar ne čini razlike, moždani udar pogađa sve nas!
Ono što možemo poduzeti kao društvo odnosi se na prevenciju moždanog udara prije njegovog nastanka, liječenje – kad se pojavi te omogućavanje rehabilitacije svih koji su ga preboljeli.
Prvi korak u prevenciji moždanog udara je povećanje pozornosti i informiranosti javnosti o važnosti moždanog udara.
Moždani udar moguće je prevenirati zdravim i aktivnim stilom života. Ženama je općenito nužna dodatna edukacija o moždanom udaru, a zajednice bi trebale osigurati preventivne programe s uključivanjem što većeg broja osoba, kao i uspostaviti jedinice za akutno liječenje, ali i za dugotrajnu rehabilitaciju nakon moždanog udara.
• U žena se bilježi viša stopa smrtnosti od moždanog udara nego u muškaraca. Od ukupno 10 moždanih udara, čak se 6 bilježi u žena, a većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su opasniji.
• Većina rizičnih čimbenika povezanih s moždanim udarom češće se pojavljuje u žena ili su povezani sa ženskim spolom. Kao rezultat, jedna od 5 žena izložena je nastanku moždanog udara, za razliku od jednog na 6 muškaraca. Žene u dobi iznad 85 godina imaju najvišu stopu pobola od moždanog udara u odnosu na sve druge dobne skupine.
• U žena je utvrđen veći broj rizičnih čimbenika za nastanak moždanog udara. Rizični čimbenici poput dijabetesa, migrena s vidnim poremećajem, atrijske fibrilacije, depresije i hipertenzije češće se pojavljuju u žena. Osim toga, neki su rizični čimbenici isključivo povezani sa ženskim spolom: trudnoća, pre-eklampsija, uzimanje kontraceptiva (osobito kod žena koje imaju hipertenziju), nadomjesna hormonalna terapija u menopauzi, hormonalne promjene, gestacijski dijabetes. Kao rezultat toga jedna od 5 žena pod rizikom je nastanka moždanog udara, za razliku od jednog na 6 muškaraca.
• Posljedice moždanog udara teže su kod žena. Iskustva su pokazala da žene imaju teže posljedice moždanog udara: ozbiljniji poremećaj kognitivnih funkcija, povećan rizik depresije kao i veću vjerojatnost institucionalizacije. U odnosu na muškrace, žene nakon moždanog udara primaju manje adekvatnu zdravstvenu skrb s obzirom na svoje zdravstvene potrebe.
• Ženski spol je povezan uz određene vrste moždanog udara. Neke vrste moždanog udara, poput tromboze cerebralne vene i subarahnoidalnog krvarenja, učestaliji su kod žena.
• Nakon moždanog udara žene imaju veću vjerojatnost da će oboljeti od depresije.
• Žene su njegovateljice. Teret njegovanja osoba koje su preboljele moždani udar, uglavnom snose žene. Iskustva se pokazala kako im to stvara dodatno opterećenje, što se očituje određenim promjenama mentalnog zdravlja i sklonošću ka nastanku depresije (ne zaboravite kako depresija povećava rizik nastanka moždanog udara!).
• Izolacija i usamljenost. Žene poznije dobi imaju veću vjerojatnost da su udovice i da žive same, stoga ih češće institucionaliziraju nakon moždanog udara i češće se lošije oporavljaju od muškaraca.
• Žene s moždanim udarom primaju lošiju skrb od muškaraca s istim stupnjem moždanog udara. Opaženo je kako žene primaju lošiju skrb nakon moždanog udara, unatoč tome što imaju jednak odgovor na liječenje kao i muškarci.
• Postoji generacijski jaz u educiranosti o moždanom udaru. Unatoč činjenici da bi žene trebale biti više upućene i educirane o moždanom udaru od muškaraca, uspoređujući njihov prijam u bolnicu nakon moždanog udara, pokazalo se kako žene odgađaju odlazak u bolnicu i kako im liječenje počinje s 4,5 sati zakašnjenja u odnosu na početak moždanog udara.
