Posljednjih godina jako je poraslo zanimanje za vitamin D i njegovo dodavanje prehrani, osobito u mlađoj dobi, jer je neophodan za zdrav razvoj djeteta. Zajedno s kalcijem, vitamin D igra središnju ulogu u metabolizmu kostiju i pomaže u izgradnji zdravih kostiju.
Vitamin D ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja, a manjak vitamina D povezan je s mnogim stanjima: pretilost i dijabetes tip 1, oslabljeni imunološki odgovor, zdravlje trudnica i fetusa, zloćudne bolesti i kardiovaskularne bolesti
Danas se smatra se da je manjkom vitamina D zahvaćeno 40-50% svjetske populacije.
Što je vitamin D?
Vitamin D je jedinstven jer ga ljudska koža stvara korištenjem sunčevih ultravioletnih zraka. Pritom godišnje doba, mjesto gdje živite (geografska širina), doba dana (najjače sunčeve zrake su između 10h i 15h) i sadržaj melanina u koži utječu na količinu stvorenog vitamina D; mlađe osobe i one svjetlije puti stvaraju vitamin D efikasnije od tamnoputih osoba starijih od 50 godina.
Vitamin D spada u skupinu vitamina koji su topljivi u mastima. Prirodno je prisutan u vrlo malo namirnica, a uključuje više biološki aktivnih tvari koje nazivamo kalciferoli.
Vitamin D utječe na:
-očuvanje zdravih kostiju i zuba,
-normalnu apsorpciju kalcija i fosfora,
-normalan rad mišića,
-diobu stanica i
-imunološki sustav.
Nedostatak vitamina D
Sve dok dijete raste, gradi se koštana masa, a važnu ulogo pri tome ima vitamin D. Zbog rasta i razvoja nedostatak vitamina D najčešći je kod djece, osobito mlađe od tri godine. Kod novorođenčadi je status vitamina D vrlo uvjetovan vitaminskim statusom majke, o kojemu ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku.
Prirodnih izvora vitamina D ima malo. Masne ribe (haringa, skuša, tuna, srdele, losos) i ulje iz jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a manje količine nalaze se u goveđoj jetri i žumanjku.
Dobar izvor ergokalciferola, odnosno vitamina D2 jesu gljive i kvasci. Danas se upravo ta dva oblika dodaju mlijeku i mliječnim proizvodima te drugim namirnicama koje imaju prirodno vrlo malo vitamina D, piše waya.hr.
Sunce nije samo najveći izvor energije nego i vitamina D, stoga je dugo, toplo ljeto najbolja suplementacija “sunčanog vitamina”.
Glavni razlozi nedostatka vitamina D kod dojenčadi jesu prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako ona nije moguća, na adaptiranom mlijeku, uvođenje namirnica koje imaju razmjerno malo vitamina D i, zbog opasnosti od opeklina, mala izloženost suncu.
Rahitis
Nedostatak vitamina D može imati teške posljedice za djetetovo zdravlje, među kojima je najpoznatiji rahitis. Za tu je bolest karakteristična demineralizacija koštanog tkiva koja uzrokuje omekšavanje i deformaciju kostiju, usporen razvoj zubne cakline i dentina, hipokalcijemiju, bol u kostima,slabost mišića, lošije napredovanje i nizak rast.
Kod sve je dojenčadi i djece rizik od nedostatka vitamina D povećan, a posebno su rizične skupine:
-tamnoputa djeca,
-djeca koje su kratko i rijetko izložena suncu (koja su većinom u zatvorenim prostorijama i tijelo im je uglavnom prekriveno odjećom),
-djeca koja su dugo dojena do kasnog razdoblja dojenja i ne dobivaju dodatak vitamina D,
-djeca s nekim kroničnim bolestima.
Pažljivo s unosom
Višak vitamina D također može uzrokovati zdravstvene smetnje, koje variraju od blagih do jače izraženih
Velike doze vitamina D mogu prouzročiti prije svega hiperkalcijemiju, koja se zatim povezuje s pojavom velike žeđi, zaostatka u rastu, anoreksije, povraćanja, smanjenoga IQ te s kalcifikacijom mekoga tkiva i stvaranjem bubrežnih kamenaca.
