Novinar Jutarnjeg lista Krešimir Antunović objavio je 16. siječnja članak o udrugama u gradu Zagrebu koje gradska vlast financira desecima milijuna eura. Što je u ovoj velikoj analizi prešućeno, odnosno što je ključ problema? Donosimo sve manjkavosti ove analize koja kod neupućenih čitatelja može izazvati zbunjenost i skrenuti im pozornost s činjenice da Možemo u gradu Zagrebu obilato financira sebi bliske udruge u kojima su djelovali ili danas djeluju članovi stranke.
Prema pisanju Jutarnjeg, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je u četiri godine podijelio 139,7 milijuna eura udrugama. Ukupno gledano, piše Antunović, Grad Zagreb je u 2021. za udruge izdvojio oko 32,2 milijuna eura, u 2022. oko 27,9 milijuna, u 2023. približno 33,1 milijun, a 2024. je donijela snažan rast na oko 46,5 milijuna eura.
> Dogan i Liberali: Socijali ste okrenuli leđa, a udrugama dajete 14 milijuna eura?!
Nisu sve udruge iste
Nekoliko je ključnih problema u članku. Prvo, nije pošteno u isti koš stavljati sve udruge civilnog društva jer se mnoge od njih bave društveno korisnim radom i skrbe o članovima zajednice kojima je potrebna pomoć koju javne institucije ne mogu adekvatno pružiti. Primjerice, udrugu invalida ne možemo poistovjetiti s udrugom koja djeluje na parapolitičkom polju i zagovara jednu specifičnu ideologiju u svom radu.
Navedimo još jedan primjer temeljem teksta iz Jutarnjeg. Stavljati u istu kategoriju, primjerice, Zagrebačke soliste i udrugu KONTEJNER nije pošteno. Prvi su glazbeni profesionalci, a drugi predstavnici jedne ideologije čija je kultura od upitnog značaja za većinu hrvatskih građana.
Temeljno pitanje koje treba postaviti jest što društvo dobiva natrag za novac koji se dodjeljuje svakoj pojedinačnoj udruzi?
Također, neke od udruga, iako na prvu izgledaju stručno i apolitično, svojim radom pokazuju kako preferiraju određenu političku opciju, poput Možemo. To su, primjerice, udruge Restart, Zagreb Film Festival i Factum, koje obrađuju teme bliske (ekstremno) lijevom političkom spektru.
> Šarić u Zoomu: Ne znamo na što su točno potrošena sredstva, a i što smo dobili zauzvrat?
Narod.hr je otvorio pitanje udruga
Novinar Antunović ističe nezavisnu gradsku zastupnicu Dinu Dogan kao onu koja je otvorila to pitanje u Gradskoj skupštini. Međutim, portal Narod.hr u najmanju ruku zaslužuje fusnotu u članku Jutarnjeg lista, ne zato što smo egoisti, već radi istine i minimalnog akademskog poštenja koje bi trebalo vladati i u novinarskoj struci.
Naime, pitanje udruga i njihovog financiranja tema je koja se obrađuje na portalu Narod.hr već godinama, od samog početka Tomaševićevog prvog mandata, ali i ranije – za vrijeme Milana Bandića.
O kontroverznoj udruzi Domino, kojoj su primanja iz gradskog proračuna skočila za 800 posto u Tomaševićevom mandatu, pisali smo još dok je Tomašević bio u oporbi, a stranka Možemo nije postojala.
Podsjetimo, udruga Domino početkom siječnja 2018. podnijela je kaznenu prijavu protiv udruge U ime obitelji i predsjednice udruge gđe Željke Markić pod lažnom optužbom za subvencijsku prijevaru vezanu uz institucionalnu podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Ta prijava potaknula nas je na istraživanje čime se bavi Domino. Udruga je LGBT, odnosno „queer“ karaktera, što znači da njezina „umjetnička“ djela sadrže perverzne scene, golotinju, simulaciju seksualnih perverzija i slično.
> Na što troši porezni novac udruga Domino koja je lažno optužila U ime obitelji?
Tijekom prvog mandata Tomislava Tomaševića, Narod.hr redovito je pratio (i danas prati) udruge povezane s Možemo, a početkom 2025. odlučili smo napraviti posebno izvješće u kojem smo dokazali kako u gradu Zagrebu djeluje najmanje 108 udruga izravno povezanih ili bliskih Možemo, a koje se bave ideologijom pomiješanom s kulturom i umjetnošću. Gradska vlast financirala ih je s gotovo pet milijuna eura.
Riječ je o dokumentu od 144 stranice pod naslovom: „Izvješće o dodjeli proračunskih sredstava Grada Zagreba udrugama povezanim sa strankom Možemo u 2024. godini“.
Narod.hr je svojevrsni istraživački centar za udruge u Zagrebu
Predstavljanje izvješća u svibnju 2025., iako dobro popraćeno od medija koji su došli poslušati o čemu je riječ, nije naišlo na veću zainteresiranost novinara. Nacional je prošle godine pisao o USKOK-ovoj istrazi udruga, pogotovo LGBT udruge Domino Zvonimira Dobrovića, no priču su „mainstream“ mediji uglavnom ignorirali. O istrazi nema niti slova u ovom članku Jutarnjeg lista.
> Nacional tvrdi: USKOK istražuje jesu li udruge bliske Možemo izvlačile novac u privatne džepove?!
Prvi ozbiljniji članak, uvjetno rečeno, je upravo ovaj iz Jutarnjeg lista. Pitanje financiranja udruga u Zagrebu u mainstream je pogurao upravo portal Narod.hr, koliko god se taj doprinos prešućivao u medijima ili tek usputno spominjao s terminima poput „Markićkin portal“. Izvješće o udrugama doživjelo je nekoliko promašenih napada onih koji se nisu mogli suzdržati komentirati ga, no nije „probilo led“. Medijska šutnja je uspjela „zadržati linije“.
Dakle, nespominjanje portala Narod.hr kao glavnog izvora, svojevrsnog istraživačkog centra za udruge u Zagrebu, mogli bismo reći, izraz je akademskog nepoštenja, kao što smo gore već spomenuli. Teško je povjerovati da se bilo tko u Hrvatskoj, tko se bavio udrugama, nije konzultirao na mrežnim stranicama portala koji ima stotine članaka i analiza o temi.
Doduše, manjkavosti članka Jutarnjeg lista mogu nas navesti i na zaključak kako je novinar namjerno izbjegavao portal Narod.hr.
> ‘Dragi Teo, daj podatke’: Možemo skriva račune o udrugama, u Skupštini se čitalo naše izvješće
U tekstu se stranka Možemo spominje – jedanput!
Ono što nedostaje u tekstu jest problematizacija udruga koje su povezane s Možemo, a primaju velik novac iz gradskog proračuna. U čitavom članku, riječ Možemo javlja se jedanput, u podnaslovu: „Najveći rast udruga koje se vežu uz Možemo“.
Tomislav Tomašević, Sandra Benčić, Jelena Miloš, Rada Borić, Teodor Celakoski i Gordan Bosanac, gotov sav vrh stranke, potječu upravo iz udruga koje ostvaruju značajne prihode iz zagrebačkog proračuna. Stranka Možemo nastala je iz bazena parapolitičkih udruga u gradu Zagrebu.
> Korijeni stranke Možemo: Od Varšavske ulice do Skupštine Grada Zagreba
Tomašević je imao rukovodeći položaj u Zelenoj akciji i Mreži mladih Hrvatske; Benčić i Bosanac djelovali su zajedno u Centru za mirovne studije; Miloš je bila vodeće lice udruge BRID, iz koje su potekle i čelne osobe zagrebačkog ogranka Možemo – Marina Ivandić i Iva Ivšić; Celakoski je osnivač Multimedijalnog instituta i glavni arhitekt mreža udruga u Zagrebu; Rada Borić uključena je u rad feminističkih udruga i jedna je od osnivačica Centra za ženske studije.
> Udruge izravno povezane s istaknutim članovima stranke Možemo
Udruge i članovi stranke Možemo
Posebno je novinar Jutarnjeg podbacio kada eurozastupnika iz redova Možemo Gordana Bosanca nije povezao s udrugom Domino, što je nevjerojatan propust. Je li riječ o previdu ili namjernom izostavljanju Bosančeva imena, ostavljamo čitateljima za zaključiti. Bosanac je jedan od osnivača udruge Domino, a djelovao je u niz LGBT udruga u Zagrebu, poput Iskoraka i Zagreb Pride-a.
Nadalje, spominje se i udruga Multimedijalni institut, ali nema spomena Teodora Celakoskog. Isto tako, odmah ispod, piše se o KONTEJNER-u, no izostavlja se činjenica da su dvije osobe iz te udruge ujedno i politički akteri iz stranke Možemo. Tereza Teklić, kustosica i projektna menadžerica udruge, u prvom Tomaševićevom mandatu bila je potpredsjednica Mjesnog odbora Donja Kustošija. Sunčica Ostoić, Tomašević izbor za ravnateljicu Knjižnica grada Zagreba, u udruzi KONTEJNER radila je kao programska savjetnica.
U nastavku članka, Antunović piše o sportu, socijali, zdravstvu i braniteljima. Međutim, ustanovili smo da postoje krucijalne razlike između udruga te ih ne možemo sve svrstati u istu kategoriju. Vrijedi napomenuti kako je upravo Narod.hr jednostavnom pretragom aplikacije iTransparentnost još prošle godine utvrdio da je udruga Domino 2024. dobila više novca nego deset udruga invalida zajedno!
> Tomašević udruzi Domino daje tri puta više novca nego udrugama osoba s invaliditetom
Ključ svega jest da Možemo financira udruge koje djeluju u interesu stranke. Osim stranačkog vrha koji je evoluirao u politiku, neki su članovi stranke ostali u udrugama. Tako u članku Krešimira Antunovića ne možete saznati ništa o Ireni Borovini i udruzi Vestigium, Borisu Bakalu koji ima dvije udruge gotovo identičnog naziva – Bacači sjenki, Anji Pletikosi i udruzi LOFT, Mariji Krnić i udruzi Kooperativa, Noah Kraljević i udruzi K-zona, Marini Bauer i udruzi Multimedijalna koliba, Nikoli Devčiću i Bijelom valu, Petri Hrašćanec i Umjetničkoj organizacija 21:21, Miljenki Buljević i Kulturtregeru te Cvijeti Senti i CROSOL-u. O tome možete čitati samo na našem portalu i u našem izvješću.
Kada su u pitanju udruge, najbolje je informirati se na portalu Narod.hr
Najmanje 108 udruga u Zagrebu izravno je ili blisko povezano s Možemo i dobiva milijune eura godišnje. Članak Jutarnjeg to ne problematizira, iako je to meritum stvari.
U konačnici, iako je to mali propust s obzirom na ove koje smo pobrojali, iznesen je i krivi podatak o primanjima udruge Domino u 2024. godini. Udruga iz gradske blagajne nije dobila „oko 228 tisuća eura“, već 235.100 eura. Kada su u pitanju udruge u gradu Zagrebu, najbolje je informirati se na portalu Narod.hr.
* Ovaj članak omogućuju donacije naših čitatelja. Podržite i vi slobodno i neovisno novinarstvo koje stoji uz prave vrijednosti putem DONACIJE.
> Evo što ste najviše čitali na Narod.hr-u u 2025. godini
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.