Iz Gong-a su u nedjelju izvijestili kako su prijevremeni parlamentarni izbori dopodne prošli u znaku manjeg broja dojava građana o nepravilnostima, a najviše zbog kršenja izborne šutnje, ali i zbog propusta u radu pojedinih biračkih odbora, neinformiranosti birača o lokacijama posebnih biračkih mjesta za glasanje izvan mjesta prebivališta, kao i o ugroženoj tajnosti glasanja na pojedinim biračkim mjestima.
U odnosu na rad biračkih odbora, Gong je primio dojave građana o propustima i izostanku podrške biračima, koji uključuju: onemogućavanje glasanja pripadnicima nacionalnih manjina (Sisak, Zagreb), neodgovaranje na telefonske pozive bolesnih i nemoćnih birača koji ne mogu pristupiti biračkom mjestu (Zagreb), neinformiranje birača o mogućim razlozima nemogućnosti glasanja te postupka glasanja uz potvrdu (Bjelovar, Zagreb, Petrčane), korištenje grafitne olovke za glasanje, što predstavlja rizik od zloupotrebe (Sv. Filip i Jakov), ugrožene tajnosti glasanja zbog neprimjereno uređenog biračkog mjesta (Sv. Ivan Zelina, Kaštel Kambelovac). Odgovornost za ove nepravilnosti snose kako birački odbori, tako i izborna povjerenstva koja su ih bila dužna educirati, navode iz Gonga.
Osim toga, dio birača nisu bili kvalitetno informirani o adresama posebnih biračkih mjesta za glasanje izvan mjesta prebivališta, a žale se i na poslodavce koji im ne omogudavaju glasanje, kao i na još uvijek neriješeno pitanje glasanja u bolnicama.
Zabilježen je i nedozvoljen utjecaj na birače od strane promatrača Saveza mađarskih udruga u Belom Manastiru te dva slučaja „izbrisanih“ birača u Zagrebu kojima je neopravdano odjavljeno prebivalište zbog čega im je oduzeto ustavno pravo glasa u jedinici u kojoj su imali prebivalište.
Najviše dojava nezadovoljnih građana iz cijele Hrvatske stiglo je zbog kršenja izborne šutnje, kako jučer, tako i danas, putem društvenih mreža, plakata, letaka, e-mailova, telefonskih poziva i sms-ova. Najviše prijava odnosi se na agitiranje za Miru Kovača i Damira Krstičevića, kandidate HDZ-a, a nekolicina za kandidate Ivana Vilibora Sinčića i Milana Bandića.
Iz Gonga upućuju da se neželjene promidžbene SMS poruke prijave HAKOM-u, tj. Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, putem e-maila nezeljeni.sms@hakom.hr. U prijavi treba navesti broj s kojeg je došla poruka, datum i vrijeme primitka poruke, Vaš broj, Vaše ime i prezime te sadržaj poruke.
Ukoliko postoji sumnja na zloupotrebu osobnih podataka, poput imena, prezimena ili kontakt-podataka, nadležna je Agencija za zaštitu osobnih podataka koja je dostupna putem telefona (01 4609-000) i e-maila: azop@azop.hr
Za ostale nepravilnosti građani se mogu obratiti Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) koje je dostupno putem telefona (01) 4569-712 i (01) 4569-713 te e-maila dip@izbori.hr, a Gong pruža informativnu podršku biračima tako da zaprima neanonimne dojave o uočenim nepravilnostima i odgovara na upite putem e-maila gong@gong.hr, Facebook profila te telefona (01) 4825 444, stoji u priopćenju Gonga.
Podsjećamo, skraćenica naziva “GONG” dolazi od “Građani organizirano nadziru glasanje“.
Nevladina udruga GONG u više navrata pokazala je svoju pristranost aktivno zauzevši stranu na referendumu o braku, također, bili su protiv referenduma o izbornom sustavu i nisu imala promatrače na terenu na predsjedničkim izborima. Primjerice udruga „U ime obitelji“ imala je 682 promatrača. Isto tako udruga U ime obitelji na ovim iborima ima 347 promatrača.
GONG bi trebala biti neprofitna i od javnih tijela neovisna organizacija, koja djeluje bez sudjelovanja vlasti. No financiraju se iz državnog proračuna i dobro žive praveći se da rade u interesu građana, dok žele cenzurirati neistomišljenike.
SDP-u blizak GONG, afirmativno je ocjenjivao gotovo sve poteze vlasti Zorana Milanovića, pa je tako pozitivnim isticao kad je “popis birača Arsen Bauk počeo sređivati u Vrgorcu”, a Vrgorac etiketirao simbolom nesređenih popisa birača.
GONG je također podržao Baukovu strategiju javne uprave koju je počeo provoditi samo 6 mjeseci prije prošlih parlamentarnih izbora.
“Etični” GONG i u Etičkom povjerenstvu
Ustavni sud Republike Hrvatske prije dva tjedna imenovao je Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo koje će ocjenjivati ponašanje izbornih sudionika. Povjerenstvom po položaju predsjeda HAZU-ov predsjednik akademik Zvonko Kusić.
Profesori iz Zagreba Nikola Mijatović i Stanko Bruno Uršić te profesor Zvonimir Lauc s osječkoga Pravnog fakulteta imenovani su u Povjerenstvo na prijedlog saborske većine.
Oporbene političke stranke zastupljene u Saboru predložile su profesore sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti Tvrtka Jakovinu i Gorana Čulara te Anu Gruden.
“Ovako sastavljeno tijelo ne može isključiti princip nepristranosti bez obzira što njegovi članovi nisu politički aktivni u političkim strankama. Prema kojim su kriterijima političke stranke kandidirale pojedince za to tijelo, te zašto u njemu nije prisutna regionalna, rodna, dobna ili nacionalna zastupljenost biračkog tijela? Od sedam članova povjerenstva njih šest je iz Zagreba, a imenovana je i samo jedna žena”, upozorili su iz Transparency international Hrvatska povodom imenovanja članova Etičkog povjerenstva.
“Trošak provedbe prošlogodišnjih parlamentarnih izbora iznosio je ukupno 94,8 mil. kuna prema izvješću DIP-a, a od tog iznosa je 7 članova ovog tijela potrošilo oko 97 tisuća kuna i to 71. tisuća kuna za naknade članovima, te 17 tisuća kuna za putne troškove jednog člana povjerenstva.
Temeljne vrijednosti koje se traže od političkih aktera u izbornom procesu moraju biti primjenjive i na one koji kontroliraju proces prema istom principu poštenja i odgovornosti“, istaknula je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.
Tako sad u Etičkom povjerenstvu sjede zamjenik predsjednika Vijeća GONG-a Goran Čular, zatim Ana Gruden, kći HNS-ove Morane Paliković Gruden i Tvrtko Jakovina, povjesničar, prijavljen Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta zbog – kako se navodi u prijavi – kleveta i laži kojima se je obrušio na znanstveni rad mr. sc. Blanke Matković i Stipe Pilića.
Ova navodno nevladina udruga nakon četiri godine potpore SDP-ovoj vlasti prvom je prilikom napala novu Vladu s Tihomirom Oreškovićem na čelu, a onda se redovito počela oglašavati raznim kritikama, željama za “uravnoteženje” ustavnih sudaca “prema svjetonazoru”, daljnim napadima na Tihomira Oreškovića uz hvalospjeve Sanaderu i Jadranki Kosor ili stajući uz kontroverznog Antu Tomića u njegovim napadima na ministra Kulture Zlatka Hasanbegovića, kojega je Tomić u beogradskom NIN-u, između ostaloga, opisao kao “retarda”, “ustaškog klauna” i “političkog minotaura”.
Sorosev utjecaj
Udruga GONG član je Platforme 112 i u posljednje četiri godine SDP-ove vlasti primala je sredstva iz državnog proračuna te je podupirala ideološke pothvate Vlade Zorana Milanovića poput nametanja nestručnog “zdravstvenog odgoja” djeci u svim hrvatskim školama ili predvodila kampanju protiv referenduma o braku kojoj su za tu kampanju odobrena posebnom odlukom sredstva iz državnog proračuna. Udruga s prividno visoke pozicije uz stalno medijsko pojavljivanje zapravo rovari za jednu političku opciju.
GONG financira i George Soros. Iz GONG-a to nisu nikad skrivali, navodeći da je Soros primjerice sufinancirao kampanju za osvještavanje građana o važnosti glasovanja na EU parlamentarnim izborima.
Politolog Instituta za europske i globalizacijske studije na GONG-ova opravdanja kaže da svi koji nekoga financiraju traže nešto zauzvrat.
“GONG i druge udruge civilnog društva jesu u funkciji razvoja civilnog društva, a s druge strane su u funkciji održavanja poretka lijevo liberalno demokratsko orijentiranog projekta”, kaže Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.