“Sve priče da je taj zakon donesen radi zaštite Josipa Perkovića stvarno nisu točne. Istina, u namjeri da svoje zakonodavstvo izjednačimo s europskim, napravili smo tehničku, pravnu pogrešku koja je prerasla u političku”, ustvrdio je nedavno Orsat Miljenić.
Kako je zapravo došlo do spornog zakona za mandata Orsata Miljenića na čelu Ministarstva pravosuđa zbog kojeg je Hrvatska dovedena na rub sankcija, a dvoje ljudi koji su najodgovorniji što je donesen “lex Perković” – zakon kojim se vremenski ograničava primjena europskog uhidbenog naloga i time krše obveze prema Europskoj uniji, nakon toga su napredovali. Promociju su doživjeli na vrhuncu afere, baš u trenutcima kada su sankcije Hrvatskoj postale izvjesne. Riječ je o šefici radne skupine za izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenopravnim stvarima s državama Europske unije, Melaniji Grgić i njezinu zamjeniku u skupini, dotadašnjem pomoćniku ministra pravosuđa Gordanu Markotiću, navodi Večernji list. Šefica radne skupine M. Grgić promovirana je u Vrhovni sud, a njezin zamjenik Markotić postao je veleposlanik u Srbiji.
O tome je li ministar pravosuđa Miljenić bio upozoren prije nego je zakon dao u Vladinu proceduru da je u njega ubačeno vremensko ograničenje primjene naloga, M. Grgić za Večernjak rekla je da ne zna, ali da vjeruje kako je to njegov pomoćnik Markotić učinio.
“Ovaj Zakon, ali niti jedan drugi dok sam ja ministar, neće biti pisan prema bilo kojoj osobi”, odlučno je poručio SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić 19. lipnja 2013. na sjednici Odbora za pravosuđe koji je raspravljao o zakonskom prijedlogu o pravosudnoj suradnji između članica EU.
Vladajuća većina u Odboru za pravosuđe podržala je zakon pa tako i spomenuto ograničenje dok su trojica HDZ-ovaca glasovala protiv jer su smatrali da treba dopustiti izručenje svih bez obzira na to kada je kazneno djelo počinjeno kao što nikakvo ograničenje nemaju 22 države EU.
SDP i HNS 2013. ipak su izglasovali poseban zakon, kolokvijalno nazvan “Lex Perković” kojim su pokušali spriječili izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj nakon ulaska Hrvatske u EU.
Tim je zakonom vremenski bio ograničen uhidbeni nalog na kaznena djela počinjena poslije kolovoza 2002.
Krivi su svi drugi osim ministra pravosuđa i SDP-a?
Miljenić nedavno u razgovoru za Večernji list odbija svaku pomisao da je zakon donesen da bi se zaštitili udbaški zločini.
“Sve priče da je taj zakon donesen radi zaštite Josipa Perkovića stvarno nisu točne. Istina, u namjeri da svoje zakonodavstvo izjednačimo s europskim, napravili smo tehničku, pravnu pogrešku koja je prerasla u političku. Europska je komisija nekorektno počela prijetiti iako ni jednoj drugoj državi koja je napravila istu stvar nije prijetila na taj način. Na kraju smo postigli kompromis, promijenili smo zakon i nikakva šteta za Hrvatsku nije se dogodila. Pogriješili smo što zakon nismo odmah promijenili kad smo vidjeli da je suprotan europskom standardu. Te je stvari zdravo rješavati doma. Drugo je pitanje licemjerja HDZ-a koji je te ljude (Perkovića i Mustača, nap. a.) postavio na državne funkcije i koji im tada nisu smetali. Osim toga, htjeli smo poslati poruku: idemo promijeniti Ustav pa da u RH ne zastarijevaju zločini, bez obzira na predmet Đureković, pa da se sudi svakome tko je počinio politički zločin. Međutim, HDZ nije htio mijenjati Ustav“, zaključio je u razgovoru s Ivicom Radošem za Večernji list bivši SDP-ov ministar pravosuđa i danas jedan od kandidata za novoga predsjednika SDP-a.
> Orsat Miljenić najavio kandidaturu za čelno mjesto SDP-a
Pobjedom Kukuriku koalicije koncem 2011. Miljenić postaje ministar pravosuđa. U ministarskoj karijeri ostaje zapamćen po sukobu s javnim ovršiteljima. Nakon što je ukinuo institut javnih ovršitelja, stigle su optužbe za sukob interesa i pogodovanje odvjetničkom lobiju.
Iako su tadašnji ministar Miljenić, premijer Milanović i predsjednik Josipović opetovano bili upozoravani na moguće sankcije, iako je Europska komisija (EK) tražila brz i bezuvjetan ispravak hrvatskoga zakona o Europskom uhidbenom nalogu, nije ga dobila, iako se Hrvatska na to obvezala za vrijeme pristupnih pregovora, premijer Milanović nakon svega ponovio je da Hrvatska neće odustati od 15. srpnja 2014. kao roka kada bi promjena zakona trebala stupiti na snagu.
Glasnogovornica EK Mina Andreeva izjavila je da ni nakon isteka roka Europska komisija nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa vezano za Zakon o europskom uhidbenom nalogu (EUN) te je najavila da će Komisija zbog toga poduzeti mjere protiv Hrvatske. “Potez Hrvatske znači da se nekoliko kriminalaca osumnjičenih za ubojstvo hrvatskih emigranata u drugoj europskoj zemlji tijekom komunističkog režima može i dalje skrivati iza hrvatskih granica i zbog toga će potpredsjednica Reading upoznati cijelu Komisiju s tim pitanjem idućeg tjedna i predložit će akcije u skladu s Člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora kao što je već naznačila u pismu hrvatskom ministru pravosuđa”, rekla je Andreeva.
Na tu izjavu reagirao je Miljenićev stranački kolega i predsjednik Vlade Zoran Milanović oštro osuđujući izjavu glasnogovornice Andreeve rekavši da je netočna, neargumentirana te da se na taj način ne razgovara niti s neprijateljem.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i nakon toga u Dnevniku Nove TV rekao je da “lex Perković” ne postoji, da pokretanje postupka protiv Hrvatske od Europske komisije nije ništa neobično te da se nada što skorijim promjenama Ustava, kojima bi se ukinula zastara u slučajevima politički motiviranih zločina.
Na pitanje o postupku protiv Hrvatske, čije je pokretanje zbog spornog zakona najavila Europska komisija, Miljenić je odgovorio da će Vlada nastaviti raditi prema svojim planovima. “Rokovi koji su postojali nisu obvezujući. Nisu me obvezivali do sada kao ministra, nisu ni Vladu, a neće ni ubuduće”, bio je uvjeren Miljenić, čvrsto zastupajući stav da Vlada u svemu tome nije nimalo pogriješila.
“Ako gledate naše pozicije od početka, ja sam i u Saboru kad se zakon donosio rekao da postoji dvojba oko toga je li to trebalo tijekom pregovora ili ne. Mi smo razgovarali i konzultirali se s Komisijom… Ne ova razmjena pisama. Mi smo imali sastanke i razgovarali smo i činjenica je da smo mi kao Hrvatska pogriješili što tijekom pregovora to nismo potegnuli, ali to je pogreška pregovarača“, ustvrdio je Miljenić.
Početkom rujna 2013. Zoran Milanović kazao je da se slučaj Đurekovićeva ubojstva neće moći riješiti ako se ne promijeni Ustav i ne ukine zastara za teška ubojstva, a najavio je i da će SDP u Hrvatskome saboru predložiti osnivanje saborskog istražnog povjerenstva o tom slučaju.
Međutim, prijetnje iz Bruxellesa su se ostvarile i EK pokrenula je proceduru iz članka 39 protiv Hrvatske.
Sankcije protiv Hrvatske, zbog nepoštivanja propisa o Europskom uhidbenom nalogu, službeno su pokrenute i ostvarile su se smrzavanjem novca iz proračuna Europske unije koji je bio predviđen za pripremanje ulaska Hrvatske u Schengensku zonu.
Krajem rujna 2013. Hrvatska je postigla dogovor s Europskom komisijom, prema kojem bi promijenjeni zakon o primjeni europskog uhidbenog naloga stupio na snagu najkasnije 1. siječnja 2014., što je omogućilo prekid postupka za uvođenje sankcija Hrvatskoj zbog kršenja europske pravne stečevine, a Hrvatski je sabor mjesec dana kasnije s 83 glasa za, 28 protiv i osam suzdržanih, na prijedlog Vlade izmijenio Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s EU-om, tzv. ‘Lex Perković’.
Tim je izmjenama izbrisano ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.
Prvoga dana 2014. Perković je uhićen u Zagrebu, a Mustač u Svetoj Nedjelji. Nakon gotovo 22 mjeseca na Visokom zemaljskom sudu u Münchenu početkom kolovoza ove godine završeno je suđenje bivšim pripadnicima jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču optuženima za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. u bavarskom Wolfratshausenu.
Hrvatska nije u 25 godina našla snage procesurirati djela državnog terorizma.
Donošenje tzv. “Lex Perković” 2013. nanio je veliku štetu Hrvatskoj, ali i SDP-u, a jedan od gorljivih zagovornika spornog zakona bio je Osat Miljenić, tadašnji ministar pravosuđa, današnji kandidat za novog predsjednika SDP-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
