Na međunarodnoj konferenciji ”Obitelj – ključ demografskog i ekonomskog oporavka” održan je okrugli stol na temu: ”Snage i izazovi s kojima se obitelj susreće u suvremenoj Europi.” Na okruglom stolu sudjelovali su Katalin Novak, mađarska državna tajnica za obitelj i mlade, Luca Volonte, izvršni direktor Novae Terrae fundacije iz Italije, Martin Dilong, izaslanik potpredsjednika slovačkog parlamenta, prof. dr. c. Aleksandra Korać-Graovac, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Andreea Popescu, pravnica European Center for Law and Justice iz Belgije. Okruglim stolom je moderirala dr. Željka Markić, članica upravnog odbora udruge ”U ime obitelji.”
Ovaj okrugli stol imao je za cilj da bolje razumijemo različita rješenja i prakse za naše obitelji u zemljama našeg susjedstva. Okrugli stol je poslužio kao prilika za odgovor na dva ključna pitanja: zašto je važno da svaki narod i svaka država definira odnose unutar obitelji i način na koji obitelji utječu na pojedinca i društvo u cjelini, tj., zašto je važno za svaki narod i država važno naći način na koji obitelj utječe na pojedinca i društvo u cjelini? Zašto je kultura koja se stvara kroz zakone važna za pojedinca i za društvo u cjelini?
Luca Volonte, izvršni direktor Novae Terrae fundacije, kazao je da Italija kroz svoj Ustav prepoznaje važnost obiteljskog života.
“Obitelj temeljena na braku je zapravo kao mala, zasebna država gdje je svaka vladavina slobodnog tržišta odbačena. Unutar obitelji pojedinci uče temeljne vrednote koje im koriste da postanu aktivni građani, kao što su solidarnost, žrtva, odgovornost, sloboda, itd. Promocija obiteljskih politika vodi ka razvoju društva i poštivanju općih dobra i razvoju zdrave demokracije”, istaknuo je Volonte.
Martin Dilong, izaslanik potpredsjednika slovačkog parlamenta, objasnio je prisutnima slovačku situaciju u kojoj su se sve parlamentarne stranke usuglasile i u parlamentu izglasale ustavnu promjenu kojom je brak definiran kao zajednica muškarca i žene i da država mora svim sredstvima podupirati brak, te naglasio važnost uloge nevladinih organizacija u tom procesu.
“Jan Figel, potpredsjednik slovačkog parlamenta, videći europske trendove, došao je na ideju da bi svi zajedno, i oporba i vladajući, trebali bi zajedno raditi na ustavnoj zaštiti braka. Takva ustavna promjena je izglasana, unatoč ogromnoj medijskoj kampanji koja je protiv te promjene pokrenuta”, pojasnio je Dilong.
Katalin Novak, mađarska državna tajnica za obitelj i mlade, objasnila je zašto smatra da je važno da država definira odnose vezane za obitelj i kako onda utječu na svakog pojedinca.
“Obiteljski odnosi su najsnažniji i najvažniji odnosi, te je obitelj kako takva najvažnija jedinica našeg društva. Mađarski temeljni zakon smatra da su obitelj i nacija osnovni okvir za naše postojanje. Temeljne vrijednosti mađarskog naroda su da temelj obitelji leži u braku, zaštita obitelji kardinalnim aktima i Mađarska će poticati rađanje djece”, pojasnila je Novak dodavši kako je glas za redefinicijom braka zapravo glas manjine koji je vrlo glasan.
Aleksandra Korać-Graovac, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, objasnila je tri mjere kojima bi se u Hrvatskoj kroz institucije štitili djeca i obitelj. Prvo je naglasila temeljitu reformu sustava, potom hitna promjena novog Obiteljskog zakona jer on urušava obiteljske vrijednosti, posebno naglašujući nedostatak medijacije u novom Obiteljskom zakonu, te pitanje proširene obiteljske skrb.
Andreea Popescu, pravnica iz European Centre for Law and Justice, objasnila je koje konkretne mjere treba donijeti da bi se ojačala obitelj. Gđa. Popescu navela je koje mjere je ona kao pravnica iskoristila da bi ojačala obitelj na način da brani naše vrijednosti unutar zakonodavnih procesa u parlamentu. Naglasila je da se može uključiti u jačanje obitelji na različite načine: kao roditelj u školama, a ako se bavimo političkim radom ili pravom na način predlaganja konkretnih mjera političarima.
