Plenković: Nema relativizacije ustaštva, Vlada je naslijedila podjele u društvu

Foto: fah

Premijer Andrej Plenković izjavio je u nedjelju, nakon komemoracije žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac, kako mu je žao što nema jedinstvene komemoracije te naglasio da žrtve zločina to zaslužuju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Žao mi je. Činjenica da će biti tri komemoracije, uz svo poštovanje onoj koja je bila jučer i onoj koja će se održati sutra, predstavlja poruku da moramo svi zajedno učiniti napore kako bismo u budućnosti imali jedinstvene i zajedničke komemoracije, jer žrtve zločina koji su ovdje počinjeni to zaslužuju”, odgovorio je Plenković na pitanje novinara je li mu žao što ni ove godine nema jedinstvene komemoracije.

Plenković je naglasio da je trajna zadaća Vlade razvijati tolerantno i demokratsko društvo te osuditi sve nedemokratske režime da se takvi zločini ne bi ponovili pri čemu je izrazio žaljenje što ove godine komemoracija ponovno nije jedinstvena.

“Danas sam u ime Vlade, zajedno s kolegama ministrima, došao na Spomen-područje Jasenovac kako bismo još jednom izrazili pijetet prema svim žrtvama ovog koncentracijskog logora, osudili zločine počinjene za vrijeme ustaškog režima, ne samo ovdje, nego i na drugim stratištima i još jednom ponovili kako je cilj moderne, demokratske Republike Hrvatske da se ovakvi zločini ne ponove nikada, bilo ovdje, bilo drugdje u Europi i svijetu”, rekao je Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Naša je trajna zadaća”, dodao je, “da razvijamo tolerantno, demokratsko društvo uz puno poštivanje ljudskih prava, a isto tako, da ova teška pitanja hrvatske povijesti stavimo na dnevni red u jednom tolerantnom ozračju suočavanja s prošlošću, s posljedicama nedemokratskog režima”.

Zbog toga je, kaže, i osnovano Vijeće za suočavanje s prošlošću od kojeg očekuje određene preporuke i smjernice u cilju pomirdbe.

Plenković: Nema relativizacije ustaštva

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na tvrdnju da se Vladu proziva zbog relativizacije ustaštva, premijer je kazao da nema nikakve relativizacije.

“Mislim da je ova Vlada naslijedila te probleme, naslijedila podjele u društvu i moja je zadaća i zadaća moje Vlade upravo ovim putem koji dosada nije bio u Hrvatskoj pokušan niti osnovan, da riješimo otvorena pitanja i da spriječimo podjele u budućnosti”, izjavio je Plenković.

Pozvao je sve koji žele sudjelovati u radu Vijeća da tu mogu dati svoj prilog te je izrazio uvjerenje da će Vijeće iznjedriti preporuke koje će u budućnosti priječiti situacije da se održava više komemoracija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje što s pločom HOS-a u Jasenovcu na kojoj je pozdrav ‘Za dom spremni’, Plenković je odgovorio da je grb udruge ozakonjen i dopušten prije puno godina.

“Taj grb je ozakonjen i dopušten prije puno, puno godina, potvrđen od strane Vlada više političkih opcija. Prema tome, želim da vijeće omogući i preciznije reguliranje takvih obilježja”, rekao je.

Sporno je, kaže Plenković, što je na njoj grb udruge koja je tako registrirana i odobrena od nadležnih tijela – i grada i upravnih tijela RH.

“Taj pozdrav nije nijedan od onih pozdrava koje je koristila hrvatska vojska i hrvatski branitelji u Domovinskom ratu”, odgovorio je na pitanje može li se poštovanje braniteljima izraziti i bez ustaškog pozdrava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sladoljev: Ne mogu određivati što će pisati na spomen-pločama HOS-a

HOS-ovu ploču komentirao je i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova, zastupnik Marko Sladoljev.

“Meni je ‘Za dom spremni’ pozdrav koji ne pripada 21. stoljeću, ali u sklopu HOS-a, treba vidjeti”, rekao je te dodao da je SDP-ova vlast dozvolila taj pozdrav.

“Nisam sudjelovao u Domovinskom ratu i nemam želudac tim dečkima reći što bi oni trebali staviti na svoj spomen”, istaknuo je Sladoljev.

Smatra da bi o tome trebalo odlučivati Vijeće za suočavanje s prošlošću i da treba razmisliti je li ta ploča primjerena u Jasenovcu.

Na upit bi li dopustio postavljanje takve ploče u Zagrebu, Sladoljev, koji je ujedno Mostov kandidat za gradonačelnika Zagreba, ponovio je da ne može on određivati što bi trebalo pisati na HOS-ovim spomen- pločama “jer su oni dali život za Hrvatsku”.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić ističe da odluke o svim natpisima u Zagrebu donosi Gradska skupština na prijedlog skupštinskog odbora i da takvih ploča u Zagrebu nema.

Ocijenio je također nedopustivim dijeliti se i prigodničarski se odnositi prema Jasenovcu u dnevno političke svrhe.

“Nemojmo se dijeliti u tome, kada je Jasenovac u pitanju i je li ovdje učinjen stravičan zločin. Zločin je počinjen. Nezavisna država Hrvatska nije bila ni hrvatska ni demokratska ni neovisna”, rekao je Bandić.

Na upit o dodjeli Nagrade Grada Zagreba filmu Jakova Sedlara, odgovorio je da on ne dijeli nikakve nagrade niti je predsjednik nadležnog povjerenstva.

“Član sam Odbora za javna priznanja, no nisam bio na sjednici, a da sam bio onda bi Sedlara predložio za nagradu zbog filma o Ani Frank”, rekao je.

Kći logoraša: HOS-ovu spomen-ploču treba maknuti

Kćer jednog od logoraša Branka Nešić Reichel izjavila je da žrtve nisu zaslužile odvojene komemoracije i podjele.

“Trebali su svi biti skupa i odati počast”, rekla je. Zgrožena je pločom HOS-a u Jasenovcu i smatra da je treba maknuti.

Antifašistički aktivist Igor Premužić, koji je sa svojim kolegama prosvjedovao preko puta spomenika Kameni cvijet, raširivši transparent s natpisom “Uklonite ustaški pozdrav” izjavio je da Vlada i sve institucije pod hitno trebaju ukloniti zločinački ustaški pozdrav s ploče u Jasenovcu.

“Savjetujemo im da uklone ploču jer ćemo im svaki put raditi sve veću i veću štetu”, poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.