Referendumska inicijativa koju je pokrenula U ime obitelji mogla bi promijeniti cjelokupnu sliku parlamentarne scene u Hrvatskoj, kazao je moderator Okruglog stola: “Izborni sustav i kriza predstavničke demokracije”, pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske Jure Vujić, u uvodu rasprave čija je tematka, kako sam navodi od općeg značaja, a Matica hrvatska je organizirala ovaj okrugli stol kao doprinos javnoj raspravi.
Vujić je kazao kako je izborni sustav metodologija i niti jedan nije definitivan, stoga ne treba olako prihvaćati rješenja, nego težiti tome da se postigne najbolje rješenje.
Strah do preferencijalnog glasovanja
Krešimir Planinić, član odvjetničkog tima UIO kazao je kako bi referendum trebao biti korektiv same vlasti, no vlast se prema njemu postavlja kao da u njemu nešto ne valja i ako da narod ne valja, dodavši kako se ne javlja sadržajno oponiranje referendumskoj inicijativi, već vlada strah od preferencijalnog glasovanja.
Da izborne promjene koje predlaže UIO trebaju biti dio Ustava, Planinić je potkrijepio činjenicom da su izborni sustavi utkani u Ustave 19 država Europe, od čega su 16 država članice EU.
Izborne promjene ne samo da će utjecati na demokratičnost izbora u Hrvatskoj već će imati utjecaj na gospodarstvo, kroz na primjer drugačiju poreznu politiku koja će se donositi kroz demokratičniji parlamentarizam, pojasnio je Planinić dodavši kako ove izborne promjene nisu nikakv lom dosadašnjeg, već nadogradnja i poboljšanje postojećeg izbornog sustava.
“Na prošlim parlamentarnim izborima sa 40,7 posto glasova, koalicija koja je trenutno na vlasti osvojila 54 posto mandata, a 25 posto glasa je bilo bačeno, odnosno nezasluženo su ih dobili tzv. pobjednici izbora”, kazao je Planinić zaključivši kako uvijek ima prostora za doradu, no uvjeren je kako su ove predložene izmjene izbornog sustava poštenije i pravednije.
Podolnjak: prijedlog UIO zaokružen i najbliži skandinavskim modelima
Prijedlog koji nudi UIO je zaokružen te najbliži skandinavskom modelu ustavnog uređenja izbornih promjena te ga imaju Norveška, Danska i Švedska s izbornim pragom od 2-4 posto, a izborna pravila nalaze se u Ustavu kako političari zakonima ne bi mogli manipulirati izborima, kazao je Robert Podolnjak profesor s Pravnog fakulteta.
Profesor Podolnjak je naglasio kako rasprava i okruglih stolova o izbornom sustavu, na kojima bi on kao stručnjak za izborne sustave sudjelovao, nije bilo od 2011. godine, a radi se o jednom od najvažnijih pitanja demokratskog sustava.
Prema prošlim parlamentarnim izborima, ako gledamo izlaznost od 60 posto te uzmemo u obzir 25 posto propalih glasova, ispada da u Saboru sjede ljudi koji zastupaju 45 posto građana Hrvatske I prema tome Sabor nije legitiman, istaknuo je Podolnjak.
Podolnjak je opisao situaciju u Njemačkoj 2013. kada je 15 posto glasova birača, što znači 7 milijuna Nijemaca, propalo na način da su glasovali za stranke koje nisu prešle prag od 5 posto, istoga trenutka krenula je ustavno pravna rasprava I došlo se do zaključka da treba ili smanjiti izborni prag ili uvesti tzv. rezervni glas.
Predizborne koalicije – to jest zajedničke koalicijske liste nešto su što ne postoji u Europi, istaknuo je Podolnjak dodavši kako eventualno nešto slično našem sustavu su dva bloka koalicija u Italiji, u izbornom čijem sustavu se svejedno glasuje i za svaku stanku i kandidata. Talijani nam nikako ne bi trebali biti uzor, kazao je Podolnjak dodavši kako oni trenutno niti nemaju izborni zakon jer je srušen na Ustavnom sudu.
Izborni prag je uvjek nešto što postoji kao rezultat dogovora ili nametanja stranaka I uvijek je rezultat nekog interesa, kazao je Podolnjak dodavši kako su za visok izbroni prag uvijek velike stranke, a za niži male stranke. “Izborni prag od 5 posto je previsok”, zaključio je Podolnjak.
“Sadašnji izborni sustav stvara više manjih stranaka, kroz koalicije bez zajedničkog nazivnika”, istaknuo je Podolnjak.
Kriza u krizi
Tvrtko Jolić s Instituta za filozofiju kazao je kako se stalno govori o krizama, pa u cijeloj poplavi kriza, najviše je kriza u krizi. Smatra kako će unatoč krizi, demokracija ostati dominantan oblik vlasti, a ovom referendumskom inicijativom učinit će se dopuna demokraciji.
“Unošenjem izbornih pravila u Ustav onemogućuje se njihova kontinuirana nadogradnja”, kazao je Jolić pojasnivši zašto prema njegovom mišljenju izborna pravila ne bi trebalo unositi o Ustav.
Protivnici ove referendumske inicijative ističu kako će ona ugroziti stabilnost, koja je za njih vrijednost očito veća od demokracije, kazao je odvjetnik Tomislav Jonjić zapitavši gdje bi bili bez stabilnosti Milanovićeve ili Sanaderove Vlade.
Jonjić, se ipak složio kako se izborna pravila treba unijeti u Ustav da bi se spriječila njihova manipulacija u Saboru.
Darko Polšek: referendumska inicijativa je sadržajno sjajna
Profesor Darko Polšek, s Filozofskog fakulteta kazao je kako su ove predložene promjene zdrava rješenja, no smatra kako nisu dovoljno radikalne, zaključivši da se, ukoliko referendum prođe, o svakom prijedlogu se može dodatno odlučivati.
Iako je referendumska inicijativa sadržajno sjajna, moguće je da ne prođe zbog zamora od referenduma koji se javio kod ljudi, smatra Polšek.
Referendumska inicijativa o promjenama izbornog zakona neposredno je primjenjiva ustavna odredba, koja se u većini točaka primjenjuje odmah I sada, već na slijedećim parlamentarnim izborima i zbog toga je panika, zaključio je Podolnjak.
Cijeli okrugli stol, na kojemu je između ostalog komentirana i inicijativa predsjednika Josipovića, pogledajte na videu:
Podsjećamo, građani za raspisivanje referenduma o uvođenju preferencijalnog glasovanja i drugih načela za pravedniji izborni sustav mogu izjasniti još do 5. listopada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
