Na internetskim stranicama Župe bl. Alojzija Stepinca sa Trnjanske Savice u Zagrebu, objavljeno je reagiranje koje potpisuju Župljani Župe na manipulaciju podacima koju je inicijativa “Čuvamo naš park” objavila 13. srpnja 2016., a koju je prenio i niz medija. Reagiranje prenosimo u cijelosti:
Trava ili beton?
Dužni smo reagirati na manipulaciju podacima koju je inicijativa “Čuvamo naš park” objavila 13. srpnja 2016., a koju je prenio i niz medija. Pod naslovom “Planirana betonizacija četvrtine parka” dano je njihovo viđenje na naš osvrt u kojem je javnosti predočeno što se zaista planira napraviti na Savici, a među ostalim javnosti je prikazan i dio Ugovora između Grada Zagreba i triju župa na području Trnja.
Pitanje vlasništva zemljišta i lokacije crkve
Ugovor između Grada i triju župa kojim Župa bl. Alojzija Stepinca postaje vlasnik zemljišta unutar parka
Kao što smo već naveli u našem osvrtu, iako podaci iz katastra i dalje ukazuju na Grad Zagreb kao vlasnika katastarske čestice broj 2729/10, k.o. Trnje na kojoj se nalazi sporni park, katastarska evidencija nije dokaz prava vlasništva, što u službenom posjedovnom listu objavljenom u medijima i piše.
Grad Zagreb je Ugovorom o nagodbi od 2007. godine dio predmetnog zemljišta dao u vlasništvo Župi bl. Alojzija Stepinca, i to dio označen kao 4448/62998 dijela z.k.č.br. 2729/10 k.o. Trnje ukupne površine 62998 m2 na ime zamjene za zemljište koje je Gradu Zagrebu dala Župa Krista Kralja.
Prema članku 2., stavku 1., točki C), gore navedenog Ugovora, od spomenutog dijela zemljišta formirat će se građevinska parcela za izgradnju Župne crkve u naselju Trnjanska Savica, sukladno pravomoćnoj Lokacijskoj dozvoli i Parcelacijskom elaboratu potvrđenom od nadležnih tijela.
Dakle, već je tim Ugovorom Grad Zagreb dao u vlasništvo Župi bl. Alojzija Stepinca dio zemljišta na Savici, točno određene površine te je predmetnim Ugovorom određeno da će se baš na tom zemljištu formirati građevinska parcela na kojoj će se izgraditi Župna crkva. Odredbe navedenog Ugovora obvezuju stranke, te nisu podložne izmjenama od strane zainteresirane javnosti, koja bi htjela neko drugo zemljište za gradnju crkve. Crkvi je već namijenjeno određeno zemljište, pa se ono ne može sada u postupku ishođenja Lokacijske dozvole to mijenjati.
Također želimo pojasniti ulogu Idejnog projekta u postupku izdavanja Lokacijske dozvole i naknadne parcelacije čestice. Prema članku 128., stavku 1. Zakona o prostornom uređenju (objavljenom u Narodnim novinama broj 153/13), Idejni projekt daje idejno-tehničko rješenje za zahvat u prostoru, te prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici.
Tek se Idejnim projektom, dakle, definira oblik građevne čestice i položaj crkve na njemu. Osim nacrta, Idejni projekt sastoji se i od Geodetskog projekta koji sukladno članku 129. istoga Zakona prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličinu građevne čestice čije se formiranje određuje Lokacijskom dozvolom. Prema stavku 4. istog članka Zakona o prostornom uređenju, na temelju Geodetskog projekta, koji je sastavni dio Idejnog projekta koji je sastavni dio Lokacijske dozvole, međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, te se provodi formiranje građevne čestice i građevine u katastru.
Nakon ishođenja pravomoćnosti Lokacijske dozvole pristupa se izradi Parcelacijskog elaborata kojim se konačno u katastru formira potrebna čestica, površine i oblika definiranih Idejnim projektom.
Kao što možemo vidjeti, članak 2., točka C) gore navedenog Ugovora napisan je u skladu sa zakonom, te se zbog zakonskih odredbi o načinu parcelacije zemljišta i gradnji Župa bl. Alojzija Stepinca nije mogla upisati kao vlasnik zasebne katastarske čestice u zemljišnim knjigama prije dobivanja pravomoćne Lokacijske dozvole i izrade i provedbe Parcelacijskog elaborata.
Vjerujemo da ovo konačno pojašnjava i daje odgovor na dva vrlo česta pitanja: Tko je vlasnik zemljišta i zašto ta lokacija? Odgovor je vrlo jasan: Župa bl. Alojzija Stepinca je vlasnik dijela zemljišta upisanog kao park u katastru, a namijenjenog za gradnju Župne crkve, stoga ne postoji ozbiljan i opravdan razlog da se traži neka druga lokacija.
“Betonizacija parka”
Promotrimo malo i grafičko-numeričke prikaze dane od Inicijative.
Lijeva situacija jest obojen prikaz planirane situacije po projektu, koju je javnosti predstavila inicijativa “Čuvamo naš park”. Desni prikaz je također obojen prikaz iste te planirane situacije kojega su izradili župljani Župe prema Idejnom projektu. Jasno je kako su iz inicijative “Čuvamo naš park” namjerno, u svrhu dezinformiranja građana, čitav prostor oko crkve prikazali kao površinu crkve – obojeno sivo, tj. kompletnu česticu crkve unutar parka prikazali su kao betoniranu, potpuno zanemarivši što je zapravo izgrađeno. Na ispravnom prikazu, na desnoj slici, jasno se vidi da crkva i pastoralni centar svojim volumenom tvore mali pristupni trg s ružičnjakom koji je otvoren svim stanovnicima u svakom trenutku, gdje ne postoji odijeljenost prostora ogradom, te je baš taj prostor mjesto susreta i doticanja crkve i parka, s ciljem stapanja zelenila parka i crkvenog okoliša u jednu neprekinutu zelenu formu. Također, s istočne i sjeverne strane crkve je zaštitno zelenilo koje je na situaciji s lijeve strane prikazano kao beton. Umjesto manipulacije brojkama, držimo se one: “Slika govori 1000 riječi.” Istinita slika, dakako.
Nadalje, u tekstu Inicijative navodi se: “Dakle, crkva zaposjeda četvrtinu parka …”, a onda se u tablici uz dijagrame ispod slike pojavi “crkva i trg 16.59%”. Postavlja se pitanje: “Zašto se u tekstu manipulira brojkama?” Jer malo tko će zaista uspoređivati tekst “crkva zaposjeda četvrtinu parka” i 16.59 % navedenih uz dijagram (koji također ne odgovaraju istini – pri izračunu je u obzir uzet kompletan dio k.č. crkve unutar k.č. parka, neovisno o tome je li betoniran ili ozelenjen).
Dodatno treba primijetiti da ni ta brojka ne odgovara istini jer površina koju zauzimaju crkva, pastoralni centar i parkiralište iznosi cca 10 %, dok je trg u potpunosti slobodan i otvoren prostor namijenjen svim građanima, zajedno s okolnim zelenilom.
Naime, pod famoznu izjavu “crkva zaposjeda četvrtinu parka” uračunate su i javne površine pješačkih staza, i to ne samo one predviđene projektom nego i već postojeće! Pješačke staze postoje i danas u parku te (po izračunu inicijative “Čuvamo naš park”) iznose 5.1 % površine parka, a postotak njihove površine će se minimalno uvećati – na 7.7 %. Na teret našem projektu stavlja se ne samo novih 2.6 % pješačkih staza, nego i već postojećih 5.1 % staza! Također, nije li normalno da se povećava iznos površine pješačkih staza, ako se povećava broj objekata u parku, kao npr. igrališta (čija se ukupna površina povećava za 323 %)? Isto tako, ne grade li se igrališta i pješačke staze za sve stanovnike Trnjanske Savice, koji će tamo boraviti ili svakodnevno prolaziti parkom? Vjerujemo da se svi slažemo da je odgovor potvrdan …
Ponovimo još jednom – od ukupne površine k.č. 2729/10 koja predstavlja područje parka (od čega se 21684 m2 nalazi unutar tematske zone Z4 – javna gradska površina), za potrebe formiranja k.č. crkve uzet će se cca 3600 m2, što predstavlja otprilike 1/6 površine parka. Od tih 3600 m2 gradnja crkve i pastoralnog centra zauzet će samo 1650 m2, iz čega slijedi da je odnos izgrađenosti crkvenog objekta prema ukupnoj površini parka unutar zone Z4 otprilike 8 %, a s parkiralištem dolazi do cca 10 %. Dakle, na pitanje zauzima li crkva četvrtinu parka – odgovor je NE, ona zauzima manje od jedne desetine površine parka!
“Gdje je nestao park?”
Također, iz navedenoga pod točkom C) predmetnog Ugovora, među ostalim možemo primijetiti da je čestica nekada bila znatno veća (u vrijeme pisanja Ugovora 62998 m2) pa se s pravom postavlja pitanje: Kako nikada nije bio problem komadanje parka za potrebe gradnje okolnih zgrada koje su puno veće od projektom predviđene crkve, nego je to tek sada postao problem? Ako se zaista radi o brizi za park, a ne o protivljenju gradnji crkve, zašto se tada nisu usprotivili zabrinuti stanari i formirale inicijative? Park je od potpisa Ugovora (2007. godine) ostalim radnjama (do 2013. godine) površinom smanjen za gotovo 2/3 površine, ali to stanarima očito nije bilo zabrinjavajuće. Znakovita rečenica, koju su objavili administratori Inicijative na svojoj Facebook stranici prošloga ljeta (tada pod nazivom “Savica za park a ne za crkvu”, a danas pod nazivom “Savica ZA park”) možda daje odgovor: “Ostali smo bez velikog dijela parka, ali makar nije crkva :-/”.
Poruka za kraj
Poštovana Inicijativo i poštovana javnosti, shvaćamo i poštujemo Vaše pravo da ste protiv gradnje crkve u parku na Trnjanskoj Savici, ali nikako ne možemo razumjeti i prihvatiti višestruke pokušaje manipulacije. Poštujmo naše sugrađane, njihov intelekt, njihovo osobno mišljenje i stavove, pošteno im prikažimo sve informacije pa neka svatko sam odvagne sve razloge pro et contra i donese svoj sud.
Župljani Župe bl. Alojzija Stepinca
Fotografija Ugovora, situacija parka i dijagrami preuzeti iz članka: “Planirana betonizacija četvrtine parka”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
