Mirko Galić hrvatski je novinar i diplomat čiji je zamjenik svojevremeno bio današnji predsjednik hrvatske Vlade.
Naime, Andrej Plenković u Ministarstvu vanjskih poslova zaposlio se 1994., a razdoblje između 2005. i 2010. proveo je u Parizu kao zamjenik dvojice hrvatskih veleposlanika, prvo Božidara Gagre i zatim Mirka Galića.
Mirko Galić rođen je 23. siječnja 1948. u Piramatovcima nedaleko od Šibenika. Osnovnu je školu završio u Skradinu, a gimnaziju u Krku. Diplomirao je 1969. na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Danas, Vjesnik i Večernji list
U razdoblju od 1968. do 1980. radio je u Vjesniku kao reporter i komentator, a 1977. bio je i član uredništva Vjesnika u srijedu. Kao dopisnik Vjesnika i Večernjeg lista od 1980. do 1984. boravi u Parizu, a od 1985. do 1988. glavni je urednik tjednika Danas.
Na tribini “Novinarstvo osamdesetih: Tjednik Danas”, koju je sredinom svibnja 2015. vodio nekadašnji novinar Danasa Željko Ivanković, a na kojoj su sudjelovala trojica glavnih urednika tog ugašenog političkog lista, Dražen Vukov Colić, Mirko Galić te Mladen Maloča, Galić je kazao da je tjednik nastao i ugašen u razdoblju dviju smrti, Josipa Broza Tita i Jugoslavije, a prema njegovim riječima, “prvi je prepoznao iskru nacionalizma koju je zapalio Slobodan Milošević i predvidio najstrašniji scenarij kojem smo naposljetku bili i svjedoci”. Galić, u čije je vrijeme urednikovanja prodaja porasla s 35.000 do 200.000 primjeraka, istaknuo je da je priznati tjedni list gajio slobodu mišljenja, pluralizam i profesionalnost dotad neviđenu na novinarskoj sceni bivše države te da je biti suradnikom tog tjednika značilo poštovanje među kolegama, čitateljima, pa i izvan granica države gdje se Danas smatrao poludisidentskim tjednikom, prenosi Tportal.
Od 1988. do 1997. Galić ponovno postaje dopisnik Vjesnika i Večernjeg lista iz Pariza te se u to doba potvrdio kao temeljit analitičar i pažljiv kroničar francuskih događanja, navodi Matica hrvatska. Svojim prilozima i komentarima o problemima vezanim uz poslijejugoslavensku krizu, položaj Hrvatske, ali i razvoj Europe, redovito se iz Pariza javljao i u programima Hrvatskoga radija i televizije.
Hrvatska radiotelevizija
Godine 1997. bio je suosnivač Foruma 21, hrvatske Udruge novinara elektroničkih medija. Iste godine postao je članom Uprave HRT-a, ali u veljači 1999. podnio je ostavku na tu dužnost zbog blokade u transformaciji HRT-a u javnu televiziju i neslaganja s programskom i uređivačkom politikom. Od rujna iste godine postaje direktorom izdavačkog sektora Europapress holdinga i glavni urednik tjednika Globusa.
Na televiziju se vraća 2000. kada ga Sabor imenuje glavnim ravnateljem HRT-a.
Zaključivši da je od tog trenutka postao odgovoran za HRT, Galić je istaknuo kako je svjestan da je dužnost preuzeo u osjetljivo vrijeme i s osjetljivim, ali i određenim mandatom. Podsjetio je na iskustva europskih nacionalnih televizija, koje su proces pretvaranja u javnu televiziju vodile i nekoliko godina. “Ni ovaj proces u Hrvatskoj neće biti kratak. Nije dovoljno da se promijeni jedan čovjek i da se donese novi Zakon o HRT-u. Potrebno je, prije svega, mijenjati ponašanje, način djelovanja, dovesti do toga da informativni program bude vjerodostajan, uravnotežen i pluralističan”, rekao je Galić. Također smatra da HRT na planu kulture, odnosno dokumentarnog programa, treba pokloniti veliku pozornost domaćoj produkciji i afirmaciji nacionalne kulture prenosi HRT.
Mirko Galić svoj prvi mandat od četiri godine odradio je do kraja, a u ožujku 2004. ponovno je izabran za ravnatelja nacionalne radiotelevizije u drugom krugu glasovanja na programskom Vijeću HRT-a. Galić je dobio osam, dok je njegov protukandidat Petar Turković dobio jedan glas. Uz Galića i Turkovića, za glavnog ravnatelja HRT-a natjecali su se i Bruno Kovačević, Nikola Kristić, Duško Radić i Mato Tomljanović. Galić je izjavio kako je počašćen i uzbuđen zbog povjerenja koje mu je iskazalo Vijeće, potvrdivši pritom i njegov dosadašnji rad, javlja Nacional.
Od 2004. nitko funkciju prvog i najmoćnijeg čovjeka na HRT-u (koja se kasnije protegnula na mandat od pet godina) nije završio nego je prijevremeno smijenjen, ističe Večernji list.
Galić na dužnosti ravnatelja HRT-a ostaje sve do travnja 2007. kada je imenovan hrvatskim veleposlanikom u Francuskoj, pri UNESCO-u i Monacu.
Prilikom najave nove emisije “Iza zavjese“ koja odnedavno ide nedjeljom na HRT-u, Tihomir Dujmović u razgovoru za Narod.hr otkrio je zašto ga nije bilo na HRT-u. “Staro vodstva kuće od Mirka Galića do Gorana Radmana odbijalo je sve kombinacije za mojim angažmanom na HTV-u, tako da sam punih 12 godina imao politički talk show samo na lokalnim televizijama. Jedno vrijeme je moje ‘Opasne veze’ prenosilo čak šest lokalnih televizija, dobio sam i nagradu za najbolju emisiju, ali HTV je uvijek bio zaključan za mene. Čak i nakon što su me angažirali na Novoj TV. Sad su zapuhali neki drugi vjetrovi”, ocijenio je Dujmović.
Hoće li HRT konačno postati javna i profesionalna televizija ili će se radmanizacija nastaviti?
Glede tadašnjeg Dujmovićeva angažmana i stanja na javnoj televiziji 2005. tjednima se nije stišavala polemika između saborskog zastupnika HDZ-a dr. Andrije Hebranga i ravnatelja HRT-a Mirka Galića o političkoj (ne)obojenosti informativnog programa javne televizije.
Dr. Hebrang u razgovoru za Večernji list istaknuo je da u “zakonu piše da je HRT dužan istinito, cjelovito i nepristrano informirati javnost o činjenicama, poštovati i poticati pluralizam političkih i drugih interesa te odjeljivati informacije i komentare, a sve ove zakonske stavke HTV svakodnevno krši.”
Kao jedan od primjera istaknuo je pokapanje maceljskih žrtava, 1163 žrtve komunista Josipa Broza Tita koje je pobila Ozna. “HTV-ov Dnevnik zatajio je da je Vlada pokrovitelj pokopa i njezin službeni predstavnik izbrisan je riječju i slikom, zatajeno je da je Sabor suorganizator pokopa i da je tamo službeni predstavnik Sabora. Krojači HTV-a skrojili su istinu da bi prekrojili povijest i to su začinili politički obojenom i protuzakonitom rečenicom – da su ti ljudi žrtve JNA. A svi znamo da oni nisu bili žrtve JNA, već žrtve komunističkog terora. Krojeći sadašnjost, lažnim bojama boje prošlost kako bi osmislili budućnost. To nije javna televizija i moja je zakonska obveza kao saborskog zastupnika iznositi svoj sud. A zamislite, članica Vijeća HTV-a Suzana Jašić napada me zbog toga i zahtijeva da me Vijeće osudi. I time je prekršila zakon. K tome, mislim da je gospođa Jašić u sukobu interesa jer je i predsjednica GONG-a koji izravno nadgleda demokratsku izbornu proceduru, a javna televizija ima vrlo važnu ulogu u izbornoj proceduri”, upozorio je na nepravilnosti dr. Hebrang, dodajući da ga nije briga za poziciju gospodina Galića, “već želim sustav objektivnog informiranja”.
Diplomacija
Kada je Božidar Gagro imenovan veleposlanikom pri UNESCO-u ispražnjeno je mjesto veleposlanika u Francuskoj. To je ponovo aktualiziralo imenovanje Mirka Galića, tadašnjeg glavnog ravnatelja HRT-a.
Za svoju diplomatsku karijeru rekao je da “nije sasvim slučajna – dogodila se kao posljedica mog prethodnog novinarskog rada u vanjskoj politici. Neki i dalje pišu da sam se, odlaskom u diplomaciju, ‘prodao’ politici, da me je politika nagradila za ‘usluge’ koje sam davao dok sam bio na čelu HRT-a…”, rekao je Galić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju 2010.
O situaciji na HRT-u tada je rekao: “Sedam godina sam proveo na čelu jednoga projekta koji je trebao podići programsku, tehnološku, ekonomsku i političku moć HRT-a. Sloboda novinarstva je za mene bila na prvom mjestu. Kad sam došao na čelno mjesto, pozvao sam novinare i rekao im: Od danas se ovom kućom upravlja s Prisavlja, a ne s Pantovčaka ili s Markova trga. Ali, ništa me ne inspirira niti obvezuje da govorim o današnjoj televiziji; imam o tom svoje mišljenje kao i svaki gledatelj i držim ga za sebe. Jer, danas sam samo obični gledatelj. Onog dana kad sam zatvorio vrata za sobom, posljednji sam put bio na Prisavlju. Što bi bilo da sam ostao već spada u retoričko pitanje koje sebi i ne postavljam. Realan sam: televizija je za mene zatvoreno poglavlje.”
Savjetnički položaj u Agrokoru
Nakon bivšeg guvernera Željka Rohatinskog, Mirko Galić od 1. siječnja 2013. postaje savjetnik Ivice Todorića u Agrokoru. S Ivicom Todorićem poznaje se desetljećima, koji je u Agrokoru, nakon završetka školovanja u Francuskoj, zaposlio njegova sina Mislava Galića, kao pomoćnika direktora riznice. Mlađi Galić ubrzo je postao direktor Leda koji je vodio deset godina, a 2008. imenovan je na poziciju izvršnog potpredsjednika koncerna, zaduženog za poslovnu grupu Hrana, navodi Tportal.
Uz tisuće objavljenih novinskih tekstova, komentara i razgovora, Mirko Galić objavio je i sljedeće knjige: Hrvatska – zemlja i ljudi (na hrv., engl., njem. i tal. jeziku), Motovun 1988., Politika u emigraciji, NZ Globus, Zagreb 1990. i Zrcalo nad Hrvatskom (Pariški razgovori 1992-1993), Nedjeljna Dalmacija, Split 1994.
Dobitnik je više nagrada i priznanja. Hrvatsko novinarsko društvo 1988. dodijeljuje mu je Godišnju nagradu, 1993. dobiva nagradu “Otokar Keršovani” za životno djelo u novinarstvu nagradu, a 1995. odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
