“Poslat ću ponovno svoj zahtjev za ostavkom čim se oformi nova vlada. Vlada to mora proslijediti do Sabora jer Sabor razrješuje. Zakonski se inače ne mogu smijeniti svi članovi VEM-a odjedanput. Predsjednika se može razriješiti tek onda kad se izabere novi predsjednik jer jedini predstavljaju Agenciju i potpisuje financijske dokumente. Ne odustajem od ostavke jer mislim da je sve što se događalo u vezi smjene Vijeća za elektroničke medije bilo krajnje uvredljivo. To je za mene pitanje osobnog integriteta i preko tih stvari ne želim prijeći”, rekla je 8. listopada za Novi list Mirjana Rakić.
Predsjednica Vijeća za elektorničke medije (VEM) i ravnateljica Agencije za elektroničke medije (AEM) Mirjana Rakić podnijela je još u ožujku ove godine ostavku. Ministru kulture i Vladi poslala je zahtjev za njezinim razrješenjem s čela Vijeća, međutim i dalje nesmetano obavlja funkciju te potpisuje očitovanja.
Tko je Mirjana Rakić?
Mirjana Rakić, rođena je 7. ožujka 1948. u mjestu Bunić, u Lici. Odrasla je u Zagrebu, gdje je diplomirala na Fakultetu političkih znanosti, 1970. Kao novinar radila je u Informativnom programu Zagrebačke TV. Od 1972. obnaša različite dužnosti; bila je urednica redakcije, urednica i voditeljica političkih programa uključujući i središnjeg dnevnika, glavna urednica Informativno-dokumentarnog programa, do kraja 2013.
Također je poznato kako su tada djelatnici HTV-a morali skidali križeve s lančića, jer je to smetalo mentalnim komunistima, a Mirjana Rakić u Nedjeljom u dva taj potez opravdala je riječima “Središnji TV Dnevnik servis je svih građana, a vjera je osobna stvar.”
U srpnju 2012. novoimenovani ravnatelj HTV-a Domagoj Novokmet već prvoga radnog dana donio je odluku o imenovanjima na vrhu javne televizije i radija. Novokmet je novinar koji već duže vrijeme prilično pristrano uvijek uz lijevu političku opciju vodi emisiju “Otvoreno”. Na mjesto v.d. ravnatelja HTV-a Novokmet tada imenuje Mirjanu Rakić. Tom prilikom Mirjana Rakić je izjavila: “Tu nema komentara, čeka me velik posao koji treba obaviti brzo. S obzirom na to da sam imenovana na mjesto v.d., imam kratko vrijeme da dođem do rezultata.”
I doista nije gubila vrijeme, provedena je neviđena čistka na Prisavlju, kada je u pet dana smjenjeno 50 urednika, s posebnim naglaskom na informativni program.
Nakon toga nije bilo upitno kako će 27. veljače 2013. Goran Radman, glavni ravnatelj HTV-a, imenovati Mirjanu Rakić za v.d. ravnateljicu programa. Dobro se podsjetiti kada je 1987. Radman (nekadašnji izvršni sekretar CK SKH) izabran za generalnog direktora Radio-televizije Zagreb, formalno ga je izabrao tadašnji Radnički savjet Televizije na čijem je čelu bila Mirjana Rakić, kako je sam Radman pojasnio: „Naravno, uz suglasnost svih tadašnjih političkih struktura.“
Prema zacrtanom planu kontrole medija, Mirjana Rakić s 3. siječnjem 2014. odlazi u mirovinu, međutim samo zato da bi ju se moglo imenovati na nove funkcije. Naime, čekalo se da Mirjana Rakić ode u mirovinu jer kao zaposlenica HRT-a ne bi mogla sjediti u regulatornom tijelu.
Već 1. veljače 2014., Mirjana Rakić imenovana je predsjednicom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljicom Agencije za elektroničke medije.
Suradnja s KOS-om
Gostujući u emisiji Nedjeljom u dva na HRT-u početkom 2016. kao predsjednica Vijeća za elektroničke medije povodom izricanja trodnevne zabrane emitiranja televiziji Z1 te stanju medija u Hrvatskoj, Mirjana Rakić upitana je o 2005. godini i istupu bivšeg kolege koji ju je optužio za suradnju s KOS-om (riječ je o Tomislavu Marčinku u razgovoru za Večernji list), nakon što ju je književnik Ivan Aralica u svojoj knjizi doveo u vezu s jugoslavenskom obavještajnom službom.
“To je valjda bilo vrijeme kada su ljudi dolazili do tuđih dosjea. Činjenica je da su u bivšoj državi novinari vanjske politike bili obvezni svaki put kada smo išli na službena putovanja, trebali smo ispunjavati obrasce o tome kud idemo, koji je bio povod, s kim smo se sastali i razgovarali. Moja putovanja bila su uvijek vezana za međunarodne skupove. Nikad se nisam ni s kim našim susretala vani službeno ni po nekoj drugoj osnovi. Samim time sam uvedena, sigurno kao i niz drugih u neke kartoteke.”
Na pitanje je li svjesno surađivala rekla je da je to bila obveza njih u vanjskoj politici “da se to mora ispuniti”.
Relativizacija lustracije
“Neki čak spominju da mene prvu treba lustrirati, pa da bi se onda krenulo. Ne znam što bi više na meni trebalo rasvijetliti, pa da se to još dodatno lustrira. Ne znam na koji način ja u toj društvenoj klimi funkcioniram i bi li za boljitak te društvene klime bilo da se nas lustrira jednoga po jednoga i koji je zaključak onda toga? Hoćemo li mi dobiti neku knjižicu, papir, oznaku, pa ću ići lustrirana i kad me netko prozove, reći, ne to nisam ja – ja sam lustrirana. Što to znači danas? U ovom društvu funkcioniram cijeli život. Kada se govori o bivšoj državi, u novinarstvu je ostalo jako malo ljudi iz tog još vremena. Što reći za lustraciju onima koji stoje na burzi za zapošljavanje i nemaju posao iz niza razloga. Hoće li se lustrirati neke druge situacije? Što to znači? Hoćemo li grupno lustrirati po nekim zaključcima pojedinih tijela?”, naivno se zapitala dugogodišnja novinarka, nekadašnja urednica i mentorica u redakciji Vanjske politike Informativnog programa na HTV-u i koja je za novinarski rad primila niz stukovnih priznanja hineći značaj lustracije te navodno nepoznavanje kako se ona provodila u drugim državama, te da su Hrvatska i Slovenija jedine postkomunističke članice EU u kojima nije provedena lustracija.
Podsjetimo, doba komunističke strahovlade do prvih demokratskih izbora u 1990. godini, bilo je vrijeme sustavnog kršenja ljudskih prava. Za uništavanje slobodarskih demokratskih stremljenja bile su zlorabljene skoro sve državne institucije, a uz sve to bio je temeljito manipuliran i pravosudni aparat, istaknuli su predlagatelji tzv. Zakona o lustraciji odnosno Zakona o otklanjanju posljedica totalitarnog komunističkog režima koji su u proceduru 1998. i 1999. poslali zastupnici HSP-a, no oba puta odbijen je većinom glasova. Predlagatelji su prigodom predstavljanja upozorili da je takav zlikovački ustroj “organizirao i provodio vrh komunističke partije, uslijed čega je i ukupna partijska nomenklatura predstavljala temelj tako stvorenog totalitarnog režima.” Članovi komunističke partije bili su povlašteni, u mnogočemu, od profesionalne karijere, dobivanja stanova, zemljišta, partijske zaštite i drugih povlastica.
Govoreći o novinarstvu prije samostalne Hrvatske, Rakić je kazala u HRT-ovoj emisiji kako se nekada točno znalo koje su sfere “slobodnog razmišljanja”, npr. teme zdravstva, školstva – do određene granice. “Nikada se nije smjelo dirati u Tita, čak se nisu smjele lektorirati vijesti iz Beograda. Situacija se stubokom promijenila 1981., nakon Titove smrti. No 70-ih se novinarstvo itekako razvijalo u Hrvatskoj. Vjesnik je tada imao vrlo kvalitetne ljude. Žao mi je što je Vjesnik netragom nestao. Tu je bio i Polet, iza njega tjednik Danas – te osamdesete znače velike pomake u novinarstvu, osobito na televiziji”, kazala je, te dodala kako je sloboda riječi danas daleko veća, ali, ta se sloboda ne koristi na način što bi ona mogla dati, a prije svega građanima kojima se obraća.
Osvrćući se na gostovanje Mirjane Rakić u Nedjeljom u dva akademik i književnik Ivan Aralica u emisiji Markov trg na Z1, ocijenio je da je donijela krivu odluku.
“Kako sam mogao pročitati na licu gospođe Rakić u emisiji kod Stankovića, tamo su i mene spomenuli, pa mogu i ja nju, koju izuzetno cijenim i ne slažem se s povicima protiv nje da njoj nije mjesto ovdje, ali donijela je krivu odluku”, rekao je akademik Aralica.
Upitana o ostavci Mirjane Rakić i je li ta ostavka zapravo motivirana željom da se prikaže kao žrtvom političkog pritiska nove Vlade Tihomira Oreškovića novinarka i bivša dugogodišnja urednica na HTV Hloverka Novak Srzić istaknula je da Mirjana Rakić nikada nije bila žrtva.
“Mirjana Rakić nikada nije bila žrtva – uvijek je bila poželjna. Napominjem da je ona bila članica Saveza komunista, novinarka tj. društveno politički radnik”, rekla je Hloverka Novak Srzić u razgovoru za portal MakarskaPost.
“U Tuđmanovo vrijeme 90-ih ona je i tada bila persona grata na HTV-u. Bila je Tuđmanovo ‘lice pomirbe’ koji je upravo putem lika i djela Mirjane Rakić želio pokazati da neće biti nikakvog revanšizma, da oni koji rade profesionalno mogu i dalje raditi. Uživala je sve moguće povlastice. Goran Radman joj je davao plaću godinu dana kako bi je partija postavila na mjesto predsjednice Vijeća za elektroničke medije. Ona je već davno trebala završiti u mirovini, a primjer djelovanja tog Vijeća je jedna mala televizija, katolička televizija Laudato TV, koja, iako jedina s takvom ponudom – čestitam im na sjajnom programu, praktički ne postoji u hrvatskom medijskom prostoru. Mirjana Rakić njima nije htjela dati koncesiju, da bi Laudato sada molio ljude koji gledaju njihov program da pišu Vijeću za elektroničke medije i upozore kako je to nužno i potrebno. To je jad i bijeda poslovanja Mirjane Rakić i njenog Vijeća za elektroničke medije. Moram napomenuti da su svi članovi tog Vijeća tamo došli isključivo prema podobnosti. Isključivo pripadaju onom najlijevijem – projugoslavenskom krilu SDP-a. Oni su tako i radili. Oni moraju otići. Samo se nadam će sjajni ministar kulture Zlatko Hasanbegović te stvari promijeniti. Ali ne na način da ih sada Most ili HDZ zamjene nego da doista ljudi od struke i profesije budu u tom Vijeću koje je vrlo važno za ukupnu medijsku strategiju Hrvatske”, komentirala je Hloverka Novak Srzić u ožujku događaje vezane uz VEM i njihovu predsjednicu.
> (FOTO) Mirjana Rakić razgovarala s novinarima. Tepeš: Ponovno uvođenje verbalnog delikta
Kada je komunizam propao, veliki broj Hrvata ponadao se da će verbalni delikt zauvijek postati dio naše totalitarne prošlosti, ali doživjeli smo da je 2016. VEM pod presjedanjem Mirjane Rakić ponovno zabranio slobodu govora, što se vidjelo na slučaju televizije Z1.
“Proglašavati emisiju novinara Marka Juriča govorom mržnje, a pri tom okretati glavu od naslova u Pupovčevim Novostima od 25. siječnja; “Nova NDH”, što se odnosi na Vladu Tihomira Oreškovića doista je moguće samo u Hrvatskoj”, upozorio je kolumnist Željko Sakić krajem siječnja 2016.
> Željko Sakić: Mirjana Rakić – medijski projekt SKH
Hrvatski novinari i publicisti (HNIP) istaknuli su nakon njezine ostavke da treba podsjetiti da je Rakić sama priznala tijekom TV emisije Nedjeljom u 2 da je ispunjavala formulare za potrebe jugoslavenske komunističke tajne službe UDBE što je neetički i nemoralni čin koji nije u skladu s demokratskim slobodnim standardima novinarstva na koje se danas ona poziva.
“M. Rakić je kao predsjednica Vijeća pokazala svoju ideološku i političku pristranost koja je nekompatibilna s pravilima struke i neovisne novinarske profesije. Unutar su VEM-a utvrđeni sukobi interesa i dvostrukog honoriranja G. Simonović, a već je ta činjenica dovoljna za raspuštanje Vijeća”, upozorili su iz strukovne udruge.
“VEM nije provodio sustavnu i pravodobnu kontrolu koju je kao regulator u slučaju HRT-a te je u brojnim slučajevima kada je VEM propustio reagirati, usprkos protuzakonitih uredničkih propusta na privatnim televizijama s nacionalnom koncesijom. VEM je povrijedio načelo autonomnosti kada je počinio nečuveni presedan i prekoračenje ovlasti kada je mimo zakonske procedure, trodnevnom zabranom emitiranja cenzurirao lokalnu TV Z1 u slučaju emisije ‘Markov trg’”.
Vijeće za elektroničke medije
Vijeće za elektroničke medije s Mirjanom Rakić na čelu nesmetano radi svoj posao, iako već skoro godinu dana u šesteročlanom sastavu, s jednom članicom manje, jer je bivša članica Vijeća Alenka Lisinski otišla raditi u Hrvatsku narodnu banku, a predsjednica je još 18. ožujka podnijela ostavku.
Članovi Vijeća AEM-a su: Mirjana Rakić, Damir Hajduk, Suzana Kunac, Vesna Roller, Gordana Simonović, Robert Tomljenović.
Predsjednica Vijeća za elektorničke medije (VEM) i ravnateljica Agencije za elektroničke medije (AEM) Mirjana Rakić podnijela je ostavku i ministru kulture te Vladi poslala zahtjev da je se razriješi s čela Vijeća. U svibnju je poslala i požurnicu.
Tjedan dana prije ostavke Mirjane Rakić na sjednici Vlade ministar kulture Zlatko Hasanbegović rekao je da se zbog neizvršenja ciljeva i zadaća ne može prihvatiti Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu. Istaknuo je neke “očite i osobito teške propuste”, kao da se ne spominje da je 2014. nad HRT-om proveden nadzor nad korištenjem mjesečne pristojbe i drugih prihoda te da ne postoji podatak da je jedna članica Vijeća bila u sukobu interesa.
“Ispunjeni su i uvjeti za razrješenje predsjednika i članova Vijeća”, rekao je Hasanbegović.
Vlada je dala negativno mišljenje na Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu te Hrvatskome saboru predložila da zbog teških propusta u izvršenju zakonskih obveza smijeni sve članove Vijeća.
Agencijom za elektroničke medije (AEM) upravlja Vijeće za elektroničke medije.
Vijeće ima sedam članova. Predsjednika i članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vijeća ujedno je i ravnatelj Agencije. Mandat članova Vijeća je 5 godina.
Početkom ožujka, Vlada Tihomira Oreškovića na prijedlog Ministarstva kulture, negativno je ocijenila godišnje izvješće Vijeća za elektroničke medije (VEM) i predložila odluku o razrješenju predsjednice Mirjane Rakić i svih šest članova toga tijela. No tu odluku, Oreškovićeva vlada ipak nikad nije predložila Saboru kako bi on razriješio Vijeće, jer Sabor i bira svakog člana, nakon javnog poziva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
