Proteklog vikenda puno se prigodno govorilo u povodu 8. ožujka, međunarodnog Dana žena, o položaju žena u svijetu i kod nas, no nitko nije upozorio na položaj oko 205.000 žena s invaliditetom, koje su često dvostruko diskriminirane, rečeno je na skupu koji su u ponedjeljak organizirali Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Zajednica saveza osoba s invaliditetom.
Svim ženama treba podrška, a posebno ženama s invaliditetom, poručila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak pozvavši na ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Većina žena s invaliditetom slabo obrazovana
U Hrvatskoj od ukupno 515.782 osoba s invaliditetom njih 205.305 su žene, od čega ih je 77 posto bez osnovne škole ili samo s osnovnom školom. Krajem prošle godine bilo ih je zaposleno tek 1.119, a mnoge od njih su diskriminirane u privatnom životu i na radnom mjestu, kaže Slonjšak.
Nažalost, zbog nedostatka hrabrosti i potpore malo ih odluči prijaviti diskriminaciju i nasilje, pa ih pozivam da prevladaju svoje strahove i prijave takve događaje, kako bi se izborile za svoja prava, rekla je Slonjšak.
Žene s invaliditetom su nevidljive, ustvrdila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ocjenivši da se čitavo društvo mora uključiti u ativnosti koje bi promijenile predrasude o osobama s invaliditetom, pogotovo o ženama.
Ravnateljica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin podsjetila je da je Hrvatska potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, ali se još uvijek čeka njezina ratifikacija.
Najavila je osnivanje radne skupine u kojoj će biti i predstavnice Mreže zajednice žena s invaliditetom, koja će raditi na prijedlozima mjera za brže postizanje ravnopravnosti spolova.
Ekonomska neovisnost žena temelj borbe protiv nasilja
Pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić ocijenila je kako je temelj borbe protiv nasilja nad ženama njihova ekonomska neovisnost, te podsjetila na niz poticaja i naknada koje poslodavci primaju ako zaposle invalidnu osobu.
Nikada nisam čula da se uspješnom muškarcu postavlja pitanje – kako ste uskladili karijeru i privatni život. To je pitanje rezervirano samo za žene i to moramo mijenjati, poručila je Dalić.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže da se iz pritužbi koje stižu u njezin ured vidi da 70 posto žena trpi diskriminaciju, a u toj populaciji žene s invaliditetom su posebno ranjiva skupina.
Puno su više izložene višestrukoj diskriminaciji, od obrazovanja do zapošljavanja. Tek oko 18 posto ih ima srednju naobrazbu dok je muškaraca s invaliditetom i srednjom školom dvostruko više. Nešto više od tri posto ih ima visoku naobrazbu, a muškaraca je oko četiri posto.
Žene s invaliditetom su više izložene nasilju, i to ne samo od svojih partnera nego i od obitelji. Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, one trpe i posebni oblik diskriminacije – izolaciju i socijalnu isključenost.
O tome svjedoči podatak da 24 posto žena s invaliditetom žive same, dok je takvih muškaraca dvostruko manje, napominje Ljubičić.
