Nedjelja, 27 travnja, 2025
12.7 C
Zagreb
Pratite nas:

M. Koić i Nikola Banić: Jasenovac – Jadovno 947

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najstariji poimenični popis Srba upućenih, zbog kako se navodi četnikovanja, u logor Gospić je od 12. 07. 1941.. Na popisu se nalazi osam imena sarajevskih četnika, a čak sedam od njih nalazi se na jasenovačkom popisu. Imena i prezimena su im uglavnom ostala ista uz manje promjene kod nekih. Većina s popisa upućenih u Gospić razlikuje se po godini rođenja od njihovih jasenovačkih preslika. Primjerice Mihailo Cuković, rođen 1904. je u jasenovačkom popisu Mihajlo Ćuković rođen 1866., iz okolice Ljubinja u istočnoj Hercegovini. Velimir Čuković, rođen 1916. ima svoj jasenovački odraz u liku Velimira Ćukovića iz okoline Gackog, također u istočnoj Hercegovini, ali jasenovački je prema navedenim podacima rođen 1927., dok u napomenama piše i 1910. kao alternativna godina rođenja.

Miroslav Marušić rođen je 1905. i takve kombinacije imena i prezimena nema u jasenovačkom popisu, ali zato ima Mirko Marušić rođen navodno 1904.* iz kako u Javnoj ustanovi Spomen-područje Jasenovac (JUSP-u) navode Karanovca u općini Petrovo. Ustvari radi se o novom srpskom nazivu za Bosansko Petrovo Selo na planini Ozren, četničkom uporištu u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Na popisu je Sarajlija Božo Pandurović rođen 1898., a u jasenovačkom popisu je Božo Pandurević, rođen 1900., iz Pačetina kod Trpinje u istočnoj Slavoniji. Slobodan Janković rođen je 1920. i on je s Pandurovićem i ostalima iz Sarajeva upućen u logor Gospić. U jasenovačkom popisu Slobodan Janković rođen je 1922. i prema navodima u JUSP-u Pandurovićev zemljak iz Bobote kod Trpinje. Jedan od upućenih u Gospić je i Mile Živković rođen 1918., a u jasenovačkom popisu je Mile Živković, a otac mu je Milan, rođen navodno 1915.* iz okolice Velike Kladuše. Kod njega je mjesto smrti Jasenovac* od strane autora popisa označeno kao nepouzdano, a u napomenama piše Gospić i 1941. godina.

Ako je stradao u Gospiću, zašto je stavljen na jasenovački popis? Pitanje je samo retoričko, odgovor je jasan. Treba doseći zadane brojke od 100.000, a “revizionisti” ne daju “poštenima” da rade u miru. Zadnji na popisu upućenih u Gospić je Spasoje Tanasilović rođen 1917. U jasenovačkom popisu nalazi se Spasoje Tanasilović, rođen 1917. iz Gabele kod Čapljine u Hercegovini. Rijetko ime i prezime u kombinaciji s potpunom podudarnosti godine rođenja ne ostavlja mjesta sumnji da se radi o istoj osobi upućenoj u logor Gospić. Prema podacima iz JUSP-a Tanasilović je ubijen 1941.

Iz navedenog primjera vidi se paradigma pravog stanja stvari u slučaju logora Gospić tj. Paga i Jadovnog. Osam četnika, dakle smrtnih neprijatelja Hrvata i svake hrvatske države upućeni su među prvima u logor u Gospiću. Blizu Gospića se nalazi Jadovno, prema komunističkoj historiografiji ogromno stratište u kojem se dnevno ubija prosječno oko 600 ljudi – pretežno Srba.

Logično bi bilo za pretpostaviti da će četnici biti promptno likvidirani od “krvožednih” ustaša. Međutim ti smrtni neprijatelji Hrvatske nisu likvidirani u Gospiću, Jadovnom ili Pagu već su internirani u logoru Gospić do njegova raspuštanja. Njihova daljnja sudbina je nepoznata. Jesu li oni upućeni u neki drugi logor, primjerice Jasenovac, ili su možda poslani preko Zemuna u Srbiju nije bitno za ovaj slučaj.

Bitna je činjenica koja se vidi u ovom slučaju, da čak niti svi najveći neprijatelji Nezavisne Države Hrvatske nisu smišljeno, sustavno, ekspresno i masovno ubijani.

Kome fale klikeri?

Dana 02.08.1941. je iz Sarajeva u Gospić upućeno četrnaest muškaraca. Deset Srba i četiri Židova. Devet Srba je optuženo za “četnikovanje”, a inženjer Simo Đurković kao komunist. Simo Đurković rodom iz D. Trnave u Semberiji kod Bijeljine uhićen je u Zenici., a 12.07.1942. u Beogradu je dao izjavu o svom boravku u logorima Gospić i Jasenovac. Prema njegovoj izjavi s njime su bila braća četnici Nikola i Đorđe Džakula. Nikola trgovac iz Trnova kod Sarajeva, a Đorđe solunac koloniziran u Bačku. Ostala imena suputnika iz grupe ne navodi. Braća Džakula će kasnije prilikom (re)konstrukcije te liste postati braća Pikula. U Gospić je grupa stigla putničkim vlakom 04.08.1941., u logoru su bili 15 dana i onda su vlakom u kojem je prema Đurkovićevoj procjeni bilo oko tisuću Srba upućeni prvo u Jastrebarsko pa u Jasenovac.

Od 14 imena s liste upućenih u Gospić čak 10 ih se nalazi na jasenovačkom popisu. Simo Đurković nije na popisu, ali jedan Simo Đurković navodi se u jasenovačkom popisu kao otac Milovana i Dujka rodom iz već prije spomenutog Bosanskog Petrova Sela. U jasenovačkom popisu nalaze se Đorđe Pikula rođen 1892. i Nikola Pikula rođen 1905., obojica iz Gackog u istočnoj Hercegovini. Kod obojice je kao ime oca navedeno Panto, ali kod Đorđa je to označeno kao diskutabilno. U stvari sve je u ovom slučaju diskutabilno jer se prezime braće s liste u ovom slučaju razlikuje od onog navedenog od strane svjedoka događaja.

Prema listi na putu za Gospić bila su i braća Ćosović. Damjen rođen 1907. i Neđo rođen 1908. Prema jasenovačkom popisu Damjan Ćosović rođen je 1909., a Neđo 1912. Obojica iz Trnova i obojica stradali u Jasenovcu iste 1941. godine kad su upućeni u logor. Godine su im pripisane olako, vjerojatno je slično i s ostalim podacima. Gospićki internirac Vojislav Granić rođen je 1896., a prema jasenovačkom popisu ne baš bliske 1910. u Trnovu, navodno je stradao u Jasenovcu, ali ne zna se godina smrti. Zanimljivo je da je podatke o četniku Graniću prikupio tzv. SUBNOR tj. organizacija bivših komunističkih partizana, braća po oružju iz tzv. Dobrovoljačke vojske Jugoslavije[1]. Umirovljenik Petar Prodanović rođen 1877. također je zbog četnikovanja upućen u logor Gospić. U jasenovačkom popisu nalaze se dva Petra Prodanovića.

Po godinama starosti bolje odgovara Petar Prodanović, rođen 1878., iz okolice Plitvičkih jezera u Lici. Prema popisu stradao je 1941. u Jasenovcu. Drugi Petar Prodanović s jasenovačkog popisa je 12 godina mlađi, rodom iz okolice Novske, navodno stradao u Jasenovcu, ali 1942. U napomenama piše da je otjeran pa to implicira da možda nije ubijen. Ilija Grujić iz iste grupe upućene u Gospić, rođen je 1903. Na jasenovačkom popisu Ilija Grujić rođen je 1904. rodom iz Vogošće i navodno je stradao 1942.* u Jasenovcu, a prema napomenama možda je stradao i 1941.

Podaci o Židovima iz transporta za Gospić provjereni su i u Yad Vashemu. Josip Berner s popisa upućenih u Gospić 02.08.1941. rođen 1889. nalazi se i na jasenovačkom popisu. Prema nepouzdanim podacima iz JUSP-a rođen je 1882.* u Dubrovniku, a stradao 1941. u Jasenovcu. U napomenama su podaci iz tzv. saveznog popisa iz 1964. prema kojima je rođen 1886. i stradao 1944. Isti podaci su i u beogradskom “Spisku”, gdje još piše da je živio u Poljskoj.

Nezavisnog podatka o Josipu Berneru nema pa se ne može potvrditi istinitost bar nekih od ovih kontradiktornih podataka uključivši i samo postojanje. Leon Klajn je prema popisu upućenih u Gospić rođen 1904., a Leon Klein iz jasenovačkog popisa rođen je prema nepouzdanom podatku 1901.* u Slavonskom Brodu, a stradao 1941. u Jasenovcu. U napomenama piše da je možda rođen 1902. i da je rodom iz Zagreba ili Sirete u Bukovini danas podijeljenoj između Ukrajine i Rumunjske, a možda je stradao i 1944. U beogradskom “Spisku” su tri verzije Lea Klajna rođenih 1901., 1902. i 1911., a mjesta rođenja su redom Zagreb, Slavonski Brod i Dubrovnik. Kao godine smrti navode se istim redom 1941., 1944. i 1941., a kao mjesto stradanja kod “dvojice” starijih je Jasenovac, a kod najmlađega to je Stara Gradiška.

Prema podacima iz Yad Vashema Leo Klein rođen je u Sireti u Bukovini kao što piše i u napomenama jasenovačkog popisa i prema izjavi sestrične stradao je u Jasenovcu. Količina kontradiktornosti podataka izuzetno je velika čak i za JUSP-ova mjerila pa je potreban oprez prema navedenim podacima. Josip Fuks s popisa upućenih u Gospić rođen je 1907. Ime mu se nalazi i u jasenovačkom popisu u inačici Josip Fuchs.

Nisu navedeni godina rođenja i ime oca, ali navodno je iz Koprivnice i stradao je u Jasenovcu 1941. Prema iskazu sina Josip Fuchs rođen 1880., iz Koprivnice, otac Valent, umro je od tifusa 1943. u Jasenovcu. Prema navedenom nitko iz te grupe nije stradao u Jadovnom.

Podaci o gospićkim internircima i jasenovačkim logorašima osim u imenima i prezimenima u malo čemu su potpuno podudarni. Iz navedenog je razvidno da je lista (re)konstruirana naknadno, a ne na temelju izjave svjedoka jer Đurković navodi samo dva imena koja su na listi u konačnoj inačici drugačije napisana. Kod Židova s liste vidljivo je da su podaci skupljeni iz različitih izvora i od različitih osoba istog ili sličnog imena i to ne samo iz Hrvatske. U slučaju braće Džakula/Pikula nitko nije smatrao da je potrebno provjeriti “čudna” prezimena. Nekome stvarno fale klikeri.

Srbi koji su dali izjave Nedićevom komesarijatu za izbjeglice i preseljenike u Beogradu tijekom 1942. iskorišteni su u propagandne svrhe tako da su velikim dijelom i njihova imena završila na jasenovačkom popisu. Primjerice kao Vojislav Prnjatović o kojem je već pisano pa grupa od 20 seljaka iz Jasenovca i okolice s 33 podudarna imena na jasenovačkom popisu od kojih se posebno ističe prezime Kotur koji su skoro svi kao žrtve “preseljeni” preko Save u Bosansku Dubicu.

Srbi iz Grubišnog Polja navodne žrtve u Jadovnom i Jasenovcu

Od brojnih popisa koje sastavljaju razne srpske organizacije izabran je popis Srba iz područja nekadašnje općine Grubišno Polje koji su navodno stradali u Jadovnom 1941. Na popisu se nalazi šestotinjak imena, a uz Srbe nalazi se i nekoliko ostalih. Neka od tih imena se i ponavljaju što je u nekim krugovima uobičajen slučaj.

Ovaj popis izabran je i zato što je svojom veličinom usporediv s popisom Židova iz Jadovnog i Paga. Popis navodnih grubišnopoljskih žrtava uspoređen je s popisom jasenovačkih žrtava s mrežne stranice JUSP-a na isti način kao što je to učinjeno s popisom Židova iz Jadovnog i Paga. Čak 240 imena iz grubišnopoljskog popisa može se naći u JUSP-u, (40 %).

Za tih 240 imena navodnih žrtava iz Jadovnog postoji 334 imena s jasenovačkog popisa s kojima se potencijalno podudaraju. Prema prostornom rasporedu imena iz JUSP-a kod 56 % je kao općina rođenja navedeno Grubišno Polje ili Veliki Grđevac koji se nekad nalazio u sastavu općine Grubišno Polje. Kod 18 % su kao općina rođenja navedeni Daruvar, Pakrac, Lipik ili Đulovac, dakle područje istočno od Grubišnog Polja nekada poznato i kao Mala Vlaška. Novska i Okučani su navedeni kao općina rođenja u 8 % slučajeva. U 2 % slučajeva kao općina rođenja navedena je neka od općina iz Moslavine u susjedstvu Grubišnog Polja ili grad Bjelovar.

Dakle kod ukupno 84 % osoba “potencijalnih podudarnosti” kao općina rođenja navedeno je Grubišno Polje i bliža okolica. Od preostalih 16 % najveći dio kao općinu rođenja ima navedenu Bosansku Gradišku i Laktaše (8 %), a ostali su uglavnom iz općina uz rijeku Savu i dijelom uz Unu. Jedino odstupanje od tog pravila je Vojnić. Na temelju navedenog može se zaključiti da žrtve iz oba popisa u velikoj mjeri predstavljaju jedne te iste osobe višestruko korištenih imena za sastavljanje prigodnih popisa.

Poimenično može se primjerice navesti Stevan Cvijanović sudeći prema podacima iz JUSP-a bez oca i majke što je uobičajena praksa za podatke koje JUSP nekritički preuzima iz memorandumskog projekta tzv. AOISV-a[2] tj. iz Popisnica Anketnog odbora za utvrđivanje istine – ustvari memorandumskog projekta za 21. stoljeće. Uz ovog Stevana treba napomenuti da se u jasenovačkom popisu nalaze i trojica Stevana/Steve Cvijanovića iz Sunje svi rođeni 1941., a prema navodima stradali 1942.

Zanimljiv je i Jovo Marković iz bjelovarskog kraja navodno stradao u Jasenovcu* 1944., a u napomenama piše da je zarobljeni partizan. Kada je dospio u partizane, ako je već 1941. ubijen u Jadovnom? U jasenovačkom popisu je i Lazo Borota iz Grubišnog Polja za kojeg se navodi da je navodno stradao u Jasenovcu* 1941., a u napomenama piše da je stradao u Jadovnom. Dakle ne zna se gdje je stradao, ali unatoč svemu stavljen je na jasenovački popis. Zatim Lazo Lončar, još jedan bez oca i majke, ali s Jasenovcem* kao nepouzdanim mjestom smrti označenim od samih autora popisa. Isti je slučaj i kod Mile Popovića za kojega se navodi da je iz sela Poljanice kod Bosanskog Novog, a u listi osoba iz Grubišnog Polja stradalih u Jadovnom navodi se selo Poljani.

U svakom slučaju prema napomenama u jasenovačkom popisu Mile Popović je vjerojatno stradao u Zemunu, dakle najvjerojatnije u logoru Sajmište ili u obližnjoj logorskoj filijali zvanoj Ušće. To znači da nije stradao od Hrvata, već vjerojatno od Srba. Zatim Pero Smiljanić kojem se ne zna niti godina rođenja, a kako piše u napomenama najvjerojatnije i nije Srbin već Hrvat. O njegovih šest paralelnih života već je pisano. Navesti treba još i Dragutina Savića za kojeg se u jasenovačkom popisu navodi da je navodno stradao 1945.*, ali u napomenama piše da je nestao. Ne objašnjava se znači li to da je pobjegao ili mu se sudbina ne zna. Ustvari ne zna mu se niti pravo ime jer u napomenama se navodi i alternativno ime Dragan.

Iz ovih nekoliko navedenih primjera vidljivo je da se u jasenovački popis “trpaju” imena bez ikakvog kriterija i provjere samo sa željom da se što više umjetno uveća broj žrtava. To nije znanstveni pristup, već najobičnija propaganda i to protiv države koja ih plaća.

Ustaše i Nikola Tesla

Prema srpskim izvorima čini se da su ustaše ubile i Nikolu Teslu. Naravno ne radi se o velikom hrvatskom znanstveniku i izumitelju, već o Nikoli Tesli seljaku iz Gornje Rašenice kod Grubišnog Polja. Prema jednom popisu na mrežnoj stranici jadovno.com Nikola Tesla je rođen 1912., a otac mu se zvao Ilija.

U istom popisu se navodi i Ilija Tesla, ali bez imena oca i ostalih identifikacijskih podataka. U jasenovačkom popisu nema Nikole Tesle. Čini se da je u zadnjem trenutku nekom zadrhtala ruka pa je Nikola Tesla navodno rođen 1912. iz G. Rašenice, sin Ilije u JUSP-u postao otac svog oca. Pojednostavljeno: na jasenovačkom popisu nalazi se Ilija Tesla sin Nikole, rođen u Gornjoj Rašenici kod Grubišnog Polja, prema od samih autora priznatom nepouzdanom podatku 1882.* godine. Pretpostavka je da Nikola Tesla ipak nije izumio vremenski stroj i da je u miru preminuo u New Yorku. Neovisno od njega čini se da se ovdje radi o svojevrsnom Teslinom paradoksu.

Paradoksi su obično vremenski i prostorno nepredvidivi, a tako je i u ovom slučaju. Primjerice Miletić navodi dvije odluke o upućivanju na prisilni rad u Gospić. Prva je odluka od 24.07.1941. o upućivanju 26 Židova i 30 Srba u Gospić. Srba stvarno na listi ima 47, a među njima je i Nikola Teslić. Drugi je dokument od 26.07.1941. o upućivanju 47 Srba na prisilni rad u Gospić. Na listi su ista imena kao i na prethodnoj, a među imenima su uz Nikolu Teslića još primjerice i Petar Vuković, Aleksa Banjac i Petar Luzić. Nakon što je dva puta poslan u Jadovno (24. i 26.07.1941.), Nikola Teslić rođen 1880. je na kraju, bar prema autorima jasenovačkog popisa, stradao u Jasenovcu 1944. Prema godini rođenja očito je generacijski vrlo blizak jasenovačkom Iliji Nikole Tesli, kao da su klonirani. Navodnih jasenovačkih žrtava koje se zovu Petar Vuković ima pet, a po jedan je iz Grubišnom Polju obližnjih Voćina i Pakraca te još tri Pere Vukovića od kojih su dva iz Voćina, rođeni iste godine, a očevi istih inicijala.

U jasenovačkom popisu se ne nalazi niti jedan Aleksa Banjac, ali zato su dvojica koji se zovu Aleksa Bunjac. Jedan rođen 1875., a drugi nepouzdane 1874.*, obojica stradala u Jasenovcu 1944., obojica iz Dvora, obojica Srbi, samo jedan je iz hrvatskog sela Zamlače. Ovo nije “dvorski” paradoks, već su podaci o istoj osobi iz dva različita izvora nekritički stavljeni na jasenovački popis i tako su nastale dvije žrtve.

Petar Luzić logoraš iz Gospića ima svog jasenovačkog pandana u Petru Laziću kome se niti ne zna točna godina rođenja, navode se 1885. i 1895.*, a ne zna se ni godina smrti pa se navode 1942.* i 1945. godina. Kod takvog nevjerodostojnog slučaja mjesto rođenja postaje samo po sebi nevažno. Može se upisati bilo što, kao što se čini se, obično i radi.

947

U jasenovačkom popisu nalazi se 337 imena kod kojih u napomenama piše dilema o mjestu smrti Jasenovac ili Jadovno, Gospić, Slana tj. Pag, a kod nekih uz sve to još i Đakovo ili Auschwitz. Srba je 55 %, Židova 43 %, a Hrvata 2 %. To je u neskladu s uobičajenim tvrdnjama da su preko 90 % žrtava iz Jadovnog Srbi. Zanimljiv je slučaj Petra Safića iz Zenice, otac mu se navodno zove Began*, a autori popisa nisu sigurni radi li se o Rusu ili Muslimanu. Kod Simona Bittela radi se o dvojbi je li stradao u Gospiću u kolovozu 1941. ili je ubijen u bijegu 22.04.1945., dakle je li ubijen na početku ili na kraju rata.

Kod Đoke Brankovića iz okolice Beočina u Srijemu čini se da nema dileme, on je prema JUSP-u “povjerljivom” memorandumskom izvoru AOISV-u ubijen 1943.* u Jadovnom tj. Koprivnici. Za one koji ne znaju, Jadovno i Koprivnica nisu susjedna mjesta na Velebitu, već ih dijele stotine kilometara, a logori Jadovno i Koprivnica bili su raspušteni bar godinu dana ranije. To bi mogao biti razlog da je u trenutnoj verziji jasenovačkog popisa Đoka Branković stradao navodno nepouzdane 1942.* godine.

Zanimljivo da nije naveden izvor ovih naknadnih saznanja. Već spominjani Miroslav Brichta osim u Jasenovcu i Jadovnom, možda je stradao i u Karlobagu. Janko Čuturilo je nakon smrti u Jasenovcu 1942. stradao i u velebitskom selu Došen Dabar 1944., a u međuvremenu i na nenavedenom mjestu 1943. Samuel Sorger je prema napomenama stradao u Gospiću 31.07.1941. pa u Jasenovcu iste 1941., a na kraju u Auschwitzu 1942.

U jasenovačkom popisu je i Vladimir Korsky-Kestenbaum kod kojeg u napomenama piše da je stradao u Gospiću. Radi se o bratiću ustaše Ive Korskog i starijem bratu komunista Ivana Korskog koji se također nalazi na jasenovačkom popisu, premda je strijeljan u Dotršćini. Odvjetnik Vladimir Korsky je u proljeće 1941. odveden u zatvor u Jastrebarsko pa nakon uspostave NDH na Pag, a u kolovozu 1941. u Jasenovac. Poslan je na rad na logorsko dobro u Feričance kod Našica gdje je od iscrpljenosti umro. Među rekordere spadaju Boris Rosenwasser i Julio Kaiser koji su prema napomenama u JUSP-u ubijeni po četiri puta. Boris Rosenwasser prema napomenama stradao je u Jadovnom 1941. pa u logoru Krapje kod Jasenovca vrlo precizno navedenog datuma 22.10.1941. i u Staroj Gradiški 1943., a prema trenutnoj inačici u jasenovačkom popisu stradao je u Jasenovcu 1942.* godine. Julio Kaiser, osim što u jasenovačkom popisu nisu sigurni kako se zvao, prema napomenama stradao je u Đakovu, Gospiću, na Pagu i Jasenovcu i to sve u istoj 1941. godini. Na kraju treba spomenuti jednog, a prema jasenovačkom popisu dvojicu Adolfa.

Jedan je Adolf Weiss, iz Osijeka, bez imena oca, rođen navodno 1887.*, a to je od autora popisa označeno kao nepouzdan podatak i stradalog 1941. U napomenama piše da je stradao u Gospiću ili Jasenovcu u rujnu 1941. Drugi Adolf Weiss je također iz Osijeka, stradao iste 1941., kao ime oca navodi se Herman, a rođen je nepouzdano određene 1918.* godine. U napomenama piše da je stradao u Gospiću u kolovozu 1941., odnosno u rujnu 1941. u Jasenovcu ili od Gestapoa u Njemačkoj. Lako je zaključiti da se radi o klonu vjerojatno stradalom u Njemačkoj znači i o još jednom jasenovačkom lažnjaku.

Kad se broju od 337 žrtava iz jasenovačkog popisa kod kojih u napomenama piše da su možda stradali u Jadovnom, Gospiću, uvali Slana ili na Pagu pribroje sve potencijalno podudarne osobe prošle kroz računalne filtere iz lista Židova stradalih u Jadovnom i Pagu prema podacima iz Yad Vashema te oni s popisa stradalih iz Grubišnog Polja i kad se k tome pribroje još 292 nađena u drugim listama iz Jadovnog ovdje i ovdje te kad se maknu ponavljanja istih osoba iz različitih baza podataka ispada da se čak 947 imena iz jasenovačkog popisa nalazi i na nekom od popisa žrtava iz Jadovnog i Paga.

To je više od 1 % svih žrtava iz jasenovačkog popisa. Možda se nekome može činiti malo, ali uspješnost pretrage kreće se oko 60 % od provjerenih imena s usporednih lista, a svi rezultati još nisu objavljeni. Sudeći po ovom slučaju to znači da se može očekivati da je oko polovice imena s različitih popisa žrtava iz nekadašnje Jugoslavije završilo na jasenovačkom popisu.

Da parafraziramo Teslinog prijatelja Marka Twaina: postoji laž, prokleta laž i Jasenovac.

————————————————————————————————-
[1] združena vojska jugoslavenskih komunista i četnika
[2] AOISV- Popisnice Anketnog odbora za utvrđivanje istine o događajima u periodu od 1941. do 1948. godine u Vojvodini, Skupština Vojvodine i VANU, Novi Sad, 2008.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

3 KOMENTARI

Pročitaj više

Frendica.hr

Tijekom dijete uvedite 'dan za varanje'

Upozoravaju da „varanje na dijeti” treba pomno unaprijed isplanirati kako bi ono uistinu poslužilo kao psihološko olakšanje za vri...

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci