Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović dolazi u službeni posjet Vatikanu 27. i 28. svibnja 2015. Razgovarat će s papom Franjom u audijenciji u Papinskoj kući u četvrtak, 28. svibnja, a nakon toga održat će bilateralne razgovore s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom.
Idealna je ovo prigoda da se prisjetimo odnosa Hrvatske i Svete Stolice od diplomatskog priznanja do danas.
Priznanje Hrvatske na inicijativu pape Ivana Pavla II.
Padom komunističkog režima 1990. godine, te prvim slobodnim izborima poslije Drugog svjetskog rata, istovremeno rastao je i otpor prema demokratskim promjenama u Hrvatskoj. Dovelo je to do Domovinskog rata koji je usporio tranziciju od komunističkog u demokratski sustav.
Nakon uspostave hrvatske države, Sveta Stolica službeno je priznala neovisnost Hrvatske 13. siječnja 1992., dakle dva dana prije nego su je priznale druge članice Europske zajednice. Vatikanska je diplomacija na inicijativu velikoga pape Ivana Pavla II. kao prva u svijetu, još 3. listopada 1991. godine najavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju.
Samo dvije godine poslije papa Ivan Pavao II. posjetio je Hrvatsku.
Potpisana i ratificirana četiri ugovora
Prvim apostolskim nuncijem u Hrvatskoj imenovan je preuzvišeni gospodin msgr. Giulijo Einaudi i prvi veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici prof. Ive Livljanić.
Krenulo je odmah i rješavanje pitanja odnosa Crkve i države, te se tražio način da se, po uzoru na druge zemlje koje su u vjerskom, kulturnom i društvenom pogledu slične Hrvatskoj, urede odnosi između Republike Hrvatske i Svete Stolice.
Od 1996.-1998. godine Republika Hrvatska i Sveta Stolica potpisale su i ratificirale četiri ugovora. Oni su bili nastavak tradicije odnosa Katoličke Crkve i države koji su prekidani tijekom jugoslavenskih režima.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice važan je korak – bio je to početak puta afirmacije Hrvatske kao samostalne i suverene države.
Ovi ugovori imaju značenje usklađivanja dvaju pravnih sustava, državnog i crkvenog. Osim toga, otvorili su Hrvatskoj i mogućnost novih odnosa s drugim vjerskim zajednicama.
Nakon donošenja Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica u RH, slijedilo je potpisivanje niza sličnih ugovora između države i danas već manjih vjerskih zajednica, te je Vlada Republike Hrvatske do danas sklopila ugovore o pitanjima zajedničkog interesa s gotovo dvadesetak vjerskih zajednica koje djeluju u našoj državi.
Ovi su ugovori od međunarodnog značaja, te ne daju povlašteni položaj Katoličkoj Crkvi, iako neki tvrde tako, nego su zapravo sklopljeni u ozračju primjene opće priznatih načela o vjerskoj slobodi. Njima se promiču transparentnost odnosa Crkve i države, svojim normama zaštićuju Crkvu od bilo koje vlasti.
Od potpisivanja ugovora do danas prošlo je puno vremena. Trenutačni apostolski nuncij u Hrvatskoj je msgr. Alessandro D’Errico kojeg je papa Benedikt XVI. imenovao za apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj 21. svibnja 2012., a veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici je Filip Vučak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
