Povjerenici za informiranje Anamariji Musi 24. ožujka 2016. izrazio sam duboku zabrinutost zbog činjenice da je stručna rasprava o temeljnoj isprave cjelovite kurikulne reforme – Okviru nacionalnoga kurikula (ONK) skraćena na samo pet radnih dana. Zamolio sam je da se kao neovisno državno tijelo za zaštitu Ustavom zajamčena prava na pristup informacijama, praćenje i promicanje elektroničke demokracije osobno zauzme za primjeren vremenski okvir odvijanja te rasprave.
Zbog iznimne važnosti da Cjelovita kurikulna reforma već na samim početcima ne posrne u ustavnopravnu neprihvatljivost, pismo objavljujem u cijelosti i kao javni apel.
Poštovana gospođo Musa,
Ministarstvo znanosti i obrazovanja 18. ožujka 2016. obavijestilo je stručnu javnost da je „Ekspertna radna skupina“ na portalu Cjelovite kurikulne reforme stavila na raspravu 52 isprave. Zbrojio sam, one imaju ukupno 3.791 stranicu!
Naputak o sudjelovanju u raspravi (PDF kreiran 17. ožujka 2016.) objavljen je s naznakom „radno – povjerljivo – nelektorirano“!?!
Na str. 10 toga naputka objavljen je Vremenik prema kojem stručna rasprava o Okviru nacionalnoga kurikula, temeljnoj ispravi koja se hijerarhijski nalazi na vrhu svih tih prijedloga, traje do 28. ožujka 2016., tj. samo pet radnih dana (21.–25. ožujka 2016.), iako je pravilo iz članka 11. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama da treba trajati „30 dana“!
Duboko sam zabrinut zbog tako lošega početka svečano najavljivane reforme.
U aktu od 18. ožujka 2016. ministrov zamjenik Hrvoje Šlezak ističe: „u razgovorima između Ekspertne radne skupine i Ministarstva dogovoreno [je] da se stručna rasprava provodi na način kao što se provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću“. Iz toga slijedi da je nositeljica savjetovanja, Ekspertna radna skupina, prihvatila pridržavati se propisa koji uređuju tu materiju.
Već sam više puta imao čast upozoriti kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u više navrata isticao da je primjeren vremenski okvir ključan za odvijanje stručnih javnih rasprava. Tako u Izvješću U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013. (NN 144/13): „Ustavni sud ističe da je kratkoća rokova javne rasprave pitanje koje je usko povezano s karakterom demokratske države utemeljene na vladavini prava. Riječ je o vremenskom okviru za javnu raspravu kao bitnom preduvjetu demokratske procedure. Transparentnost, otvorenost i uključivanje, prikladan vremenski okvir i uvjeti koji omogućuju pluralizam stajališta i valjanu raspravu o prijepornim pitanjima ključni su zahtjevi demokratskoga procesa. Previše rigidna vremenska ograničenja moraju se izbjegavati. U svjetlu tih pravnih standarda, Ustavni sud podsjeća na svoje ustaljeno stajalište da je ‘donošenje propisa prema predviđenim pravilima i/ili demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava u demokratskom društvu’. Postupak u kojem se taj zahtjev ne poštuje nesuglasan je s člankom 1. Ustava, to jest s demokratskim uređenjem Republike Hrvatske, i s člankom 3. Ustava, to jest s vladavinom prava kao najvišom vrjednotom ustavnog poretka Republike Hrvatske (Odluka U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013., NN 99/13). U Odluci U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013. (NN 63/13) Ustavni sud ponovio je i ovo načelno pravno stajalište: ‘8. … esencijalna načela na kojima se temelji demokratsko društvo u smislu članaka 1. i 3. Ustava – načela pluralizma, tolerancije i slobodoumlja – imaju i svoj proceduralni aspekt. Drugim riječima, demokratičnost procedure u okviru koje se odvija društveni dijalog o pitanjima od općega interesa jest ono što sam akt, kao ishod te procedure, može odrediti kao ustavnopravno prihvatljiv ili neprihvatljiv’.“ Prekratki rokovi za javnu raspravu vode sustavnoj neustavnosti svih propisa donesenih na taj način.
U konkretnom slučaju, XII. Vlada Republike Hrvatske na 246. sjednici donijela je Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije čija Mjera 2.1.3. određuje izradu Prijedloga okvira nacionalnoga kurikula najkasnije do 30. rujna 2015. Zbog činjenice da Ekspertna radna skupina s tim kasni pola godine ne smije se sada kažnjavati onoga tko za to doista nije kriv – stručnu javnost, a nju se prekratkim trajanjem rasprave obeshrabruje i onemogućuje.
Na to je već upozorilo više stručnjaka:
Karlo Vuković: „molim produljiti vrijeme stručne rasprave za ovaj dokument. Naime, ONK kao temeljni dokument kurikulne reforme ne može i ne smije biti donesen bez kvalitetne rasprave i autonomne revizije. Molim vas nemojte prekinuti stručnu raspravu već u ponedjeljak 28. ožujka (Uskrsni ponedjeljak) jer će ispasti da u njoj ‘nešto krijete’. Dopustite uistinu struci da u miru iščita, promisli, prokomentira, domisli i izreče svoje komentare, kritike i prijedloge. Iskreno, uzevši u obzir razdoblje Uskrsa kroz koje ste ostavili vrijeme za raspravu, uistinu ispada kao da se želi nešto ‘kroz muk noći’ progurati u najosjetljiviji i strateški najvažniji spektar društvenoga djelovanja: odgoj i obrazovanje. U ime transparentnosti i zdravoga razuma, molim za produljenje razdoblja stručne rasprave.“
Domagoj Kolar: „smatram da je dano premalo vremena za tako važan i opširan dokument, da bi se moglo o njemu kvalitetno raspraviti. Stoga predlažem da se rokovi produlje.“
Miroslav Sulić: „kao odgovoran profesor ne mogu prihvatiti tako kratak rok za detaljno proučavanje ovoga opširnoga dokumenta u tako kratko vrijeme. Nadam se da ste ozbiljni u namjeri da napravite kvalitetan kurikul, jer ovako kratak rok ne pokazuje takve namjere!“
U spomenutoj obavijesti od 18. ožujka 2016. Ministarstvo također ističe: „Plan savjetovanja i rokove savjetovanja sa stručnom javnošću Ekspertna radna skupina samostalno je predložila“.
Stoga Vas molim da sukladno svojim ovlastima i mandatu koji Vam je povjerio Hrvatski sabor bez odgode osobno upozorite sva tijela nastala u provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14), a posebno Ured Cjelovite kurikulne reforme, Berislavićeva 16, Zagreb, e-pošta ured@kurikulum.hr, na nužnost osiguranja normalnoga vremenskoga okvira za odvijanje stručne javne rasprave. Prvi znak ozbiljnosti bio bi da se stručna rasprava o Okviru nacionalnoga kurikula sukladno zakonskom pravilu produlji barem do 18. travnja 2016.
Molim Vas za žurnost u postupanju!
Rado očekujem da me obavijestite o poduzetom i postignutom.
S poštovanjem,
U Zagrebu 24. ožujka 2016.
Petar Marija Radelj
* Petar Marija Radelj, Dubrovčanin stalno nastanjen u Zagrebu, teolog i arhivist, urednik, leksikograf, prevoditelj, dobrovoljac i aktivist građanskoga društva, nije član ni jedne stranke ni udruge. Ustrajno se zalaže za naravni zakon, ljudska prava, demokraciju, izgradnju vladavine prava i uspostavu odgovornosti u javnom prostoru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
