Danas je na trećoj sjednici, sa 76 glasova “za”, 6 “protiv” i 53 “suzdržanih”, prihvaćeno Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2015. godinu.
Na taj način se pravobraniteljica Višnja Ljubičić jedva provukla, jer da je dobila jedan glas manje, izvješće ne bi prošlo. Da je jedan od ova četiri zastupnika: Miodrag Demo (BM 365), Ivan Kirin (HSP AS), Antun Vidaković (HDZ) ili Davor Vlaović (HSS) glasao protiv, izvješće dakle ne bi bilo odobreno, čime bi pravobraniteljica bila smijenjena, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (prema članku 21. Zakona o ravnopravnosti spolova). Inače, takav članak zakona ne vrijedi u slučaju odbacivanja izvješća Pučke pravobraniteljice, jer kad se to dogodilo, zakon za sobom nije povlačio i prestanak obnašanja službene dužnosti.
Zanimljivo je da je u slučaju HSP AS-a, od trojice zastupnika, svaki glasovao drugačije. Naime, uz Kirinov glas za, suzdržan je bio Ivan Tepeš, a protiv izvješća je glasovao Pero Ćorić. U slučaju drugih stranaka čije smo članove naveli, ovo su isto bili jedini glasovi za, dok su drugi bili protiv ili suzdržani.
Rezultate glasovanja možete pročitati ovdje.
Podsjećamo, pravobraniteljica je jučer izjavila da nije stala na stranu ‘za’ ili ‘protiv referenduma o ustavnoj definiciji braka, već je zauzela pravno stajalište koje je Ustavni sud uvažio, nije, tvrdi, izašla izvan pravnog okvira, niti svog legitimiteta.
No zaboravila je da su neke stvari i dalje javno dostupne, pa u svome Priopćenju iz 2013. navodi: “Pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističu kako prijedlog referendumskog pitanja jest protivan članku 14. kojim se zabranjuje diskriminacija te članku 3. Ustava kojim je propisano da je jednakost (zajedno s nacionalnom ravnopravnošću i ravnopravnosti spolova te poštivanjem prava čovjeka) jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.”
“Upravo radi otklanjanja mogućnosti da se u budućnosti, voljom većine građana putem neposrednog izjašnjavanja dovedu u pitanje prava pripadnika bilo koje manjine, od izuzetne je važnosti da se prilikom predstojećih ustavnih izmjena predvidi i kako se odredbe Ustava, prvenstveno one koje se odnose na ljudska i manjinska prava, ne mogu mijenjati referendumom”, stoji u priopćenju.
