Kriva slika u javnosti: Liječnici ne odlaze zbog novca, nego uvjeta rada

Foto: Alex Proimos/Flickr

Nedostatak liječnika prepoznat je kao jedan od problema na razini države. Istovremeno, sve više liječnika napušta Hrvatsku i odlazi raditi u inozemstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O tom je hrvatskom apsurdu, ali i sve većem problemu, govorio mr. sc. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore, prigodom svog nedavnog boravka u Osijeku. “Godišnje se producira 500 novih liječnika, ali samo ih 200-220 uđe u sustav. Gubimo 300 ljudi godišnje i trebamo stvoriti okvir da ti ljudi uđu u naš sustav”, kaže Goluža.

A zašto liječnici odlaze, pojasnio je na konkretnom primjeru poznati osječki liječnik specijalist, koji je želio ostati anoniman, piše Glas Slavonije.

– Nedavno je moja kolegica specijalistica dala otkaz u Klininičkom bolničkom centru Osijek i otišla raditi u inozemstvo. Razlog nije plaća, kao što mnogi misle i smatraju liječnike bahatim, jer imaju velike plaće u odnosu na ljude drugih struka, već uvjeti rada – kaže naš sugovornik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I još dodaje: “Primjerice, gotovo svaki dan radim u ambulanti i maksimalan broj pacijenata koje mogu primiti je 15. Ja sam jedan od onih liječnika koji žele razgovarati sa svojim pacijentima i pomoći im da riješe svoj problem i da se izliječe. Stoga mi nisu dovoljne dvije ili tri minute za pregled, kao nekim mojim kolegama. Međutim, često se događa, s obzirom na to da smo najveća bolnica u istočnoj Hrvatskoj i da nam dolaze pacijenti iz cijele Slavonije i Baranje, da se u čekaonici nakupi više od 50 pacijenata. Konkretno, neki dan je sestra naručila 13 pacijenata na kontrolu, ali imali smo velik broj hitnih pacijenata, koje je obrađivala moja kolegica, pa sam i njoj pomogao. Uz to, došli su neki moji pacijenti iz Županje koji se nisu naručili, pa mi je bilo žao poslati ih kući. Tako sam i njih pregledao, a s poslom u ambulanti završio sam u 16 sati.”

Naš sugovornik dodaje da bi bilo idealno kada bi u ambulanti s pacijentima radila tri ili četiri liječnika, no specijalizacija nema dovoljno i teško je organizirati posao s malim brojem liječnika i sve većim brojem pacijenata.

I zato mnogi liječnici odlaze u inozemstvo, gdje su bolji uvjeti rada, gdje pacijent ne mora čekati satima na pregled i gdje je oprema suvremena i na pretrage se ne mora čekati mjesecima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska se protiv odlaska liječnika bori većim plaćama

Mađarska vlada odlučila je znatno povećati plaće u zdravstvu kako bi zaustavila masovan odlazak liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u inozemstvo. Liječnici i farmaceuti na jesen će dobiti u prosjeku 20 posto veće plaće, a ostali zdravstveni radnici povećanje od 100 eura mjesečno, s tim da će im se plaće udvostručiti do 2019. godine.

Program povećanja plaća u zdravstvu koštat će Mađarsku oko 320 milijuna eura u razdoblju od dvije godine. Povećanje plaća će za liječnike i farmaceute ovisno o specijalizaciji i godinama staža iznositi od 160 do 345 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarski ministar zdravlja Zoltan Balog rekao je da je planirano povećanje i u 2017. godini, čime bi ukupan rast plaća bio 40 posto. Stotinu eura za većinu ostalih zdravstvenih radnika znači povećanje plaće za čak 25 posto jer je minimalna plaća u zdravstvu u Mađarskoj oko 340 eura.

U zapadnoj Europi radi više tisuća mađarskih liječnika i medicinskih sestara koji u tim zemljama mogu višestruko povećati prihode za četiri ili pet godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.