Dr. sc. Babić: Mjera roditelj-odgajatelj dobro je prihvaćena u Zagrebu i mogla bi poslužiti cijeloj Hrvatskoj

babić obitelj
Foto: HKR, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

Predstojnik Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zdenko Babić gostujući na HKR-u upozorio je da je svakih deset godina 100 tisuća manje stanovnika Hrvatske, da je u 2020. rođen najmanji broj djece do sada, a snažan – loš – utjecaj na demografsko stanje imaju viši mortalitet i iseljavanje.

Posebno je naglasio da je mjera roditelj-odgajatelj dosta dobro prihvaćena u Zagrebu, i mogla bi, uz određene modifikacije, poslužiti i cijeloj Hrvatskoj.

Mogućnosti i uvjeti demografske obnove te uloga i odgovornost lokalnih zajednica, civilnih udruga i Crkve u tome bila je tema Argumenata HKR-a 3. svibnja.

O nepostojećoj demografskoj strategiji

Prof. dr. sc. Zdenko Babić istaknuo je da je “pandemija promijenila fokus Vlade s demografije na očuvanje radnih mjesta i zdravstvo. Promjena resora, iz socijalne politike u resor rada, štetno je utjecala na demografske mjere. Primjerice, demografska strategija još nije izrađena, iako se na njoj radi više godina.”

Član Upravnog odbora udruge “Obitelji 3plus” prof. dr. Kristian Jambrošić dodao je da se njihova udruga fokusira na postojeće obitelji 3+. “Međutim, trendovi su svima jasni, ali ono što vidimo i što želimo promijeniti je da nam u društvu nedostaje dobrih primjera obitelji koji imaju više djece, koja su u konačnici ključna za neku demografsku obnovu svake zemlje, tako i naše. U društvu vladaju, nažalost, veliki stereotipi, primjerice da djeca sprječavaju osobni razvoj svakog čovjeka. Naprotiv, djeca nikad ne predstavljaju uteg nego upravo obrnuto – djeca pomažu ostvarenju nas kao osoba, a u obitelji se uče dijeljenju svih resursa, kako vremenskih, tako financijskih i prostornih. Ujedno, usvajaju socijalne vještine komuniciranja i dijeljenja. Napokon, djeca donose veliku vrijednost i radost – dinamičnu, ali veliku radost unutar obitelji tako da pokušavamo zagovarati upravo dobre primjere velikih obitelji. Uz to što je to jedno od ključnih rješenja demografije, mislimo da je to bitno i za razvoj ljudi općenito.

Na pitanje odakle je došao poticaj za osnivanje udruge, rekao je da su primjere vidjeli u drugim europskim zemljama. Međutim, po Popisu iz 2011. u Hrvatskoj je 113000 obitelji s troje djece, što znači da uključuju više od 600 tisuća ljudi! Nažalost, oni se nemaju vremena kontinuirano u javnosti zalagati za svoje vrijednosti. Zato su odlučili provoditi različite projekte: “Prvi i možda najbitniji projekt je upravo Obiteljska kartica koju smo pokrenuli u samom početku osnivanja udruge. Tražimo partnerska poduzeća koja žele svoju zaradu djelomično podijeliti s ovim velikim obiteljima, odnosno dati popuste na proizvode ili usluge i na taj način u konačnici olakšati kućni budžet takvih obitelji. S druge strane, tako će pokazati uistinu društvenu odgovornost, s obzirom da svi tražimo neko rješenje za naše velike obitelji. Pozivamo sva poduzeća koja vide da mogu i na taj način pomoći upravo obiteljima sa specifičnim potrebama i situacijama – da to i učine.”

Glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić potvrdio je da je demografske teme već desetljećima izrazito zastupljene u njihovim tekstovima. Kako je rekao, “posvetili smo tome više stotina tekstova, posebno iz malih župa po cijeloj Hrvatskoj, odakle mladi odlaze. Zabrinjava kronični nedostatak strategije. Kad govorimo o demografiji, premalo se koristi postojeća crkvena infrastruktura”, naglasio je Stanić.

O dječjem doplatku

Dr. Babić podsjetio je da je socijalna politika dio političkog konteksta, ističući pitanje dječjeg doplatka. “Naime, iznos dječjeg doplatka nije se mijenjao od 2007. Imovinski cenzus također je jako nizak, tako da četveročlana obitelj u Zagrebu koja zaradi 10 tisuća kuna, nema pravo na doplatak!” Spomenuo je i primjer iz Poljske koja je prije malo više od tri godine pokrenula “Projekt 500 zlota”. Svako dijete u Poljskoj sada dobiva mjesečno 500 zlota, protuvrijednost 110 eura, tako da Poljska sada odvaja 3,5% BDP-a za obiteljsku politiku.

U emisiji je istaknuto da je država u pandemiji relativno dobro reagirala u zaštiti radnih mjesta. Očito je bitna politička volja. Nažalost, izostala je sustavna pomoć obiteljima, koje su se borile s online nastavom, a poneke i s otkazima roditeljima.

O nedostatku novca za obitelji

“Prije se uvijek govorilo da nema novca. Sada ga očito ima, ali ne za obitelji. Zašto?”, zapitao se Stanić i dodao da Hrvati vole djecu i žele imati više djece. “Njima je to vrijednost, i 3+ živi među mladima, pa ne moramo imati kampanju za to. Međutim, na sve se strane potiče fatalizam i osjećaj da se ovdje ništa ne može. Iako ima problema, može se puno.”

Spominjući prehrambenu košaricu u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, zapitao se i zašto je hrana u Hrvatskoj toliko skupa? Dodao je da je slabo “iskorištena” crkvena infrastruktura neprocjenjiv kapital, kao i da je crkveni doprinos demografskoj obnovi neprepoznat ili jako slabo priznat.

Babić je zaključio da je mjera roditelj-odgajatelj dosta dobro prihvaćena u Zagrebu, i mogla bi, uz određene modifikacije, poslužiti i cijeloj Hrvatskoj.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkr