Je li tehnologija dobra za malu djecu?

Foto: Thinkstock

Vaše dijete zanovijeta kako bi se moglo dočepati Vašeg mobitela ili iPada da bi na njemu igralo igrice, ili učilo slova. Bilo da želite prihvatiti ili izbjeći naš svijet visoke tehnologije, možete pomoći svome djetetu pronaći pravu ravnotežu.

Četverogodišnji Rich i njegov 6-godišnji brat Jason nisu gledali televiziju (ili koristili bilo koji medij s ekranom) dok nisu napunili 2,5 godine. Ipak je njihov otac dr. Michael Rich, stručnjak za pedijatriju i voditelj Centra za medije i dječje zdravlje u Dječjoj bolnici Boston. Poznato mu je da znanstvena istraživanja pokazuju kako gledanje ekrana ne koristi djeci. Ali sada kada su dječaci stariji, dr. Rich, savjetnik za časopis Parents, dopušta im „probnu vožnju “ sa svojim tehnološkim uređajima i zadivljen je brzinom kojom su ih svladali.

Ian je nedavno otkrio kako snimiti fotografije na iPhoneu svog tate, uključujući neke na kojima mama izlazi iz tuša. „Barem nije otkrio kako ih objaviti na internetu,” kaže dr. Rich. „Još.”

Mnogi predškolci ne znaju kako zavezati vezice na cipelama, ali kao osmozom upijaju vještinu korištenja najnovije elektronske spravice. Iako znamo da je za našu djecu ključno da budu sposobna navigirati našim umreženim svijetom kako bi mogla postizati izvrsne rezultate u školi i drugdje, teško je ne biti zapanjen time koliko je tehnologija preuzela naše živote.

Foto: Thinkstock

Istraživanje koje je 2010. godine provela Zaklada obitelji Kaiser pokazalo je da djeca školske dobi provode prosječno 7,5 sati dnevno pred televizorom, računalom, pametnim telefonom ili nekim drugim digitalnim uređajem. To je sat i 17 minuta više nego u istraživanju provedenom 2006. Činjenica da je većina uređaja mobilna, omogućuje djeci pristup ondje gdje ga nikada prije nisu imala: u školskom autobusu, u liječničkoj čekaonici ili tijekom vožnje do bake. Iako su ispitanici u Kaiserovom istraživanju imali između 8 i 18 godina, svatko tko ima više od jednog djeteta zna da mala braća i sestre ne samo da slijede primjer starijih, nego za njima zaostaju jedva jedan dječji korak.

„Moje djevojčice imaju 12 i 4 godine i zapanjena sam time koliko je većoj količini tehnologije izložena mlađa Elena”, kaže jedna majka iz Kalifornije. „Uči čitati s web stranica kao što je PBSkids.org i zna kako koristiti laptop, DS i MP3 player gotovo jednako dobro kao i njezina sestra. Postavljamo vremenske granice, ali nema sumnje da je tehnologija vrlo privlačna i ponekad se borimo da bismo nagovorili Elenu da je isključi.”

Čak i male bebe ponekad provode prosječno dva sata dnevno pred ekranom, unatoč činjenici da Američka pedijatrijska akademija (APP) preporuča da djeca mlađa od 2 godine uopće ne provode vrijeme pred ekranom. 2010. godine APP je usrdno preporučila svim pedijatrima da roditeljima počnu prilikom svakog posjeta postavljati pitanje koliko tehnologije njihovo dijete koristi.

Foto: Thinkstock

„Digitalni mediji dio su svijeta naše djece jednako koliko i zrak koji udišu”, kaže dr. Rich. O tome je li to dobro ili loše mogli bismo raspravljati, ali pravi je izazov otkriti kako pomoći našoj djeci da imaju koristi od alata visoke tehnologije, a u isto se vrijeme pobrinuti da se igraju i uče na prokušane i pouzdane načine.

Vrli novi svijet

Svjedoci smo eksplozije medija namijenjenih onoj istoj maloj djeci koja ih ne bi trebala gledati, uključujući televizijske emisije, DVD-e, digitalne knjige te gomilu programa i prijenosnih igraćih konzola. Ali kada im se pruži mogućnost izbora, djeca najradije koriste mamine i tatine uređaje. „Kada se moj 20-mjesečni sin uzvrpolji u restoranu, moj mobitel mi spašava život,” kaže jedna majka iz Ohija.

60% najprodavanijih aplikacija programa iTunes za za objavljivanje i preuzimanje medijskih datoteka namijenjeno je maloj djeci, prema analizi provedenoj 2009. godine u Centru Joan Ganz Cooney neprofitne medijske organizacije Sesame Workshop, koja se bavi edukativnim televizijskim programima za djecu, uključujući poznatu emisiju “Ulica Sezam” te proučava ulogu digitalnih tehnologija u dječjoj pismenosti.

Dvogodišnja Madeline Horwitz iz East Amhersta u saveznoj državi New York još je jedan primjer rane prilagodbe. Nakon što je savladala aplikacije na iPhoneu koje su roditelji preuzeli za nju do dobi od godinu dana, onog dana kad je njezin tata Jeremy kući donio iPad bila je u stanju kuckati po ekranu i prolaziti kroz sadržaje. „Mi smo visoko tehnološka obitelj; vidimo to kao ulaganje u budućnost naše djece,” kaže Horovitz, novinar koji piše o tehnologiji. Madeline najviše voli aplikacije Duck Duck Moose’s Baa Baa Black Sheep, Fisher Price’s Little People, Shape Builder, i Montessorium Intro to Math. Horwitz kaže: „iPad je neobičan – zabavan je, edukativan i prijenosan. I poslije nema nereda koji treba čistiti!”

Foto: Thinkstock

Stručnjaci koji su zabrinuti zbog toga koliko su djeca postala uronjena u interaktivne medije ukazuju na istraživanja koja povezuju duže vrijeme provedeno pred ekranima s pretilošću, problemima s koncentracijom, nesposobnošću za stvaranje prijatelja u stvarnom životu, otupljenom maštom, slabim školskim uspjehom i povećanom agresivnošću.

Što je još važnije, tvrde ovi stručnjaci, digitalna tehnologija lišava djecu kreativne igre predmetima koja je toliko ključna za razvoj. Međutim, drugi stručnjaci i roditelji pozdravljaju činjenicu da tehnologija čini učenje zabavnim i uključuje djecu u istraživanje i rješavanje problema.

U jednom su ispitivanju istraživači iz Massachusettsa, Texasa i Pennsylvanije pratili djecu od predškolske dobi do adolescencije i otkrili da oni koji su gledali malo edukativnih televizijskih programa u predškolskoj dobi pridaju više vrijednosti postignućima, čitaju više knjiga i imaju više ocjene od tinejdžera koji su u istoj dobi gledali zabavnu televiziju.

„Što se tiče djece mlađe od 2 godine, porota još uvijek zasjeda,” kaže dr. sc. Ellen Wartella, profesorica komunikacije i psihologije sa Sveučilišta Northwestern u Evanstonu u saveznoj državi Illinois. Većina se istraživanja primarno bavi učincima televizije i računalnih porograma na djecu predškolske dob ii stariju, a aplikacije se tek počinju istraživati. „Dijete može naučiti slovo koje vidi u aplikaciji na mobitelu, kao da prati slova na papiru,” kaže Wertella. “Ali još ne znamo nauče li mala djeca išta iz elektronskih medija što inače ne bi naučila, niti koje su dugoročne posljedice.”

Sadržaj je važan

„Sama tehnologija ne predstavlja problem”, kaže dr. Rich. “Važno je za što je koristimo.” Kao što pratite kakvu hranu Vaša djeca jedu, tako biste im trebali ponudi kvalitetne medije kada budu spremni, pomažući im da razmišljaju o onome što vide i čuju, brinući o tome da ne žrtvuju vrijeme namijenjeno domaćim zadaćama, tjelesnoj aktivnosti, obitelji ili prijateljima.

Foto: Thinkstock

Naročito kada su Vaša djeca mala, najbolje je igrati se ili gledati s njima i razgovarati o onome što vide. Neke mame vole “lapware,” program namijenjen bebama koje Vam sjede u krilu. „Program Giggles Computer Funtime for Babies jednostavan je i zabavan, kaže jedna majka iz Utaha. „Vježbamo oblike, boje, slova, brojeve.” Giggles također ima podršku edukacijskog psihologa Warrena Buckleitnera, urednika časopisa o djeci i tehnologiji Children’s Technology Review koji pomaže nastavnicima, knjižničarima i roditeljima da pronađu kvalitetne tehnološke proizvode za djecu. „To je vesela aktivnost koju roditelji mogu dijeliti sa svojom djecom.”

Istraživanja naglašavaju važnost osobnog kontakta za učenje. Primjerice, u jednom istraživanju iz 2010. otkriveno je da se, kada roditelj čita djeci, za razliku od gledanja videa u kojem im osoba čita, kod djeteta uključuje dio mozga za emocije i problemsko razmišljanje. „Međutim, ako koristite tehnologiju zajedno sa svojim djetetom, ono će naučiti da se tehnologija može koristiti za suradnju”, kaže Wartella. „Možete djetetu dati poticaj tako da zaustavite video ili igricu i upitate ga „Što misliš da će se dogoditi sljedeće?” ili pokazujući i imenujući predmete na ekranu.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Ono što računalni program, aplikaciju ili televizijsku emisiju čini edukativnima može se sažeti jednom rječju: sadržaj.

„Dobro osmišljen program može poboljšati pismenost ili matematičke vještine i potaknuti spremnost za školu, bez obzira na to u kojem se formatu prenosi”, kaže dr. sc. Deborah Linebarger, voditeljica Laboratorija za djecu i medije na Sveučilištu Pennsylvanije. Programi trebaju biti prilagođeni stupnju djetetova razvoja i imati jednostavnu priču (bez scena iz prošlosti ili s drugih lokacija). Program također treba sadržavati likove s kojima se djeca mogu poistovjetiti, kao i mnogo repeticije te bi trebao djetetu dati prostora da napreduje vlastitim tempom.

Foto: Thinkstock

Naravno, također je mudro zaštititi malu djecu od zastrašujućih ili nasilnih medija i od pretjerano iskomercijaliziranih proizvoda. „Djeca mlađa od 7 godina ne mogu uvijek razlikovati maštu i stvarnost,” kaže Liz Perle, glavna urednica i suosnivačica agencije Common Sense Media, neprofitne organizacije koja pomaže roditeljima da bolje razumiju tehnologiju i njene učinke na djecu. „Mala djeca uče iz onoga što vide i oponašaju to. Zato, ako lik na ekranu lupi nekoga po glavi, možda ćete isto takvo ponašanje primijetiti u svojoj dnevnoj sobi.”

Djeca spojena na internet

Čak i stručnjaci koji su skeptični oko sve raširenije upotrebe medija među malom djecom priznaju njihove vrijednosti. Jednostavna vještina upravljanja računalom može prerasti u samopouzdanje u školi. Simulacijski programi i multimedijske enciklopedije otvaraju učenicima prozore (šala nije namjerna) koji im nisu bili dostupni čak ni prije pet godina. Želite gledati kako leptiri izlaze iz svoje kukuljice? Otkriti zašto Pluton više nije planet? Samo nekoliko klikova mišem odvest će vas u Američki prirodoslovni muzej gdje možete postaviti svoja pitanja.

Učiti kako učinkovito, sigurno i odgovorno živjeti u visoko tehnološkom svijetu zadatak je koji trebamo početi učiti djecu ranije nego ikada. „Dok djeca istražuju stranice društvenih mreža kao što su Club Penguin ili KidSwirl, roditelji bi trebali posjećivati te stranice zajedno sa svojom djecom i nadzirati sve razgovore,” kaže Perle. „Pobrinite se da odaberete igrice prikladne za dob, budući da mnoge među njima sadrže seksualan ili nasilan sadržaj, kao i prikrivene komercijalne poruke.” Do dobi od 7 godina, dijete počinje shvaćati da ih reklame nastoje navesti da kupuju stvaru, zato razgovarajte s njima o tome kako biti pametan korisnik medija.
Kao i svi roditelji, dr. Rich daje sve od sebe kako bi održao korak s digitalnim pothvatima svojih sinova. Kaže da je Ian nedavno snimio fotografiju svoje mame kako spava i postavio je za sliku zaslona na tatinom iPhoneu. „E tu ću zadržati,” kaže.

5 pravila za preuzimanje kontrole

Istraživanja Instituta obitelji Keiser pokazuje da tek troje od desetero djece u dobi od 8 do 18 godina kaže da im njihovi roditelji postavljaju granice za korištenje medija i drže ih se. Lakše je utvrditi granice kada Vaše dijete ima 2 nego 12 godina, stoga poduzmite korake odmah.

1. “Odkopčajte” se. Je li televizor uvijek uključen, čak i kada ga nitko ne gleda? Nosite li svoj pametni telefon za stol za vrijeme večere? Ne morate potpuno prestati, samo pružite dobar primjer tako da ograničite vlastito vrijeme s tehnologijom i iskoristite te slobodne trenutke kako biste ih proveli sa svojom obitelji.

2. Otpustite „elektronsku dadilju”. Nemojte uključiti ekran svaki put kad je Vašem djetetu dosadno ili kada Vam treba pauza. „Kada je televizor isključen, ja sam „uključena”, a to može biti teško kada imam puno psla”, jedna majka. „Ali moja 4-godišnjakinja teško sama nalazi zabavu.” Zato ova mama drži računala na jednom mjestu, u podrumu, koji je prenamijenila u medijsku prostoriju. „Ako moja kći ne vidi računalo, ono joj manje privlači pažnju.”

3. Rano razvijte zdrave navike korištenja medija. Samo zato što se Vaše dijete zna igrati na Vašem iPadu ne znači da bi trebalo. Gledanje videa tijekom dvosatne vožnje automobilom možda neće prouzročiti nikakvu štetu, ali ako djetetu u ruke stavite digitalni uređaj svaki put kad uđete u auto, podivljat će ako mu ga jednom uskratite. Za malenu djecu i predškolce, 20 do 30 minuta gledanja ekrana dvaput dnevno (svih ekrana, ne samo televizijskog) i više je nego dovoljno, kaže dr. Michael Rich.

4. Naučite djecu kako tehnologija može pomoći u učenju. „Ono što je Enciklopedija svijeta bila za prethodne generacije, danas je Google,” kaže dr. Ellen Wartella. Pa ipak, neki su stručnjaci zabrinuti jer Google može pružati trenutačne informacije bez kreativnog rješavanja problema. „Moramo pokazati svojoj djeci kako da koriste Google, ali ih također poučiti o važnosti vještina kritičkog razmišljanja.”

5. Budite skeptični. Ako se program reklamira kao edukativan, to ne znači nužno da jest. Provjerite preporuke pouzdanih izvora kao što su Common Sense Media (commonsensemedia.org) i Centar za medije i zdravlje djece (cmch.tv).

*Napisala: Margery D. Rosen. Izvorno objavljeno u izdanju časopisa Parents iz veljače 2011.

Izvor: narod.hr/parents.com