Michelle Braš Roth: Ulaganje u financijsku pismenost je ulaganje u budućnost

Foto: snimka zaslona

Financijska je pismenost važna u današnjem društvu zbog sve veće odgovornosti koja se stavlja pred pojedinca – ne samo za svoju osobnu dobrobit nego i za svoju financijsku situaciju u dalekoj budućnosti, rekla je gospođa Michelle Braš Roth, diplomirana pedagoginja i načelnica Odjela za svjedodžbe i kvalifikacije Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, na tribini “Nauči kako postati financijski samostalan”.

Gđa Roth je istaknula kako mirovinski fondovi i zdravstveno osiguranje danas postaju poprilično nestabilni, zbog čega svatko od nas treba razmišljati i voditi računa o tome kako će osigurati svoju starost.

“Kao što ne znamo kakvi će biti vaši mirovinski fondovi kada dođete u mirovinu te kako će biti pokriveno vaše zdravstveno osiguranje kad vam bude trebalo i hoće li školovanje za vašu djecu biti besplatno ili ćete vi kao roditelji sutra morati za to izdvajati. Sve su to neke pretpostavke koje nam kažu da trebamo što je više moguće voditi brigu o svojoj financijskoj budućnosti. Ne samo o sadašnjem stanju u novčaniku ili na kartici, nego općenito o planiranju budućnosti”, rekla je gđa Roth mladima na tribini.

“Financijska pismenost je znanje i razumijevanje financijskih koncepata i rizika koji uključuju vještinu, motivaciju i samopouzdanje za primjenu tih znanja i razumijevanja s ciljem donošenje učinkovitih odluka u nizu različitih konteksta” objasnila je te dodala kako je “potrebno puno više mlade naučiti o svim rizicima i opasnostima, ali isto tako ne samo spoznaje nego i razvoj navika, odgajati kako se pravilno financijski ponaša.” Upravo su to i razlozi zbog kojih je OECD krenuo u istraživanje cijelog ovog područja u okviru PISA testa, svjetskog obrazovnog istraživanja učenika od 15 godina.

Rezultati PISA istraživanja iz 2012. godine su pokazali i da je financijska pismenost hrvatskih učenika daleko ispod prosjeka OECD-a, ali i da Hrvatska ne odskače statistički značajno od rezultata SAD-a, Francuske, Slovenije, Francuske, Španjolske, Izraela i Slovačke, dok Šangaj ima daleko najbolje rezultate. Pokazalo se također da je Hrvatska na dnu ljestvice prema dostupnosti financijskog obrazovanja.

Bolje rezultate financijske pismenosti stekli su učenici čiji su roditelji u najkvalificiranijim zanimanjima i koji imaju viši obrazovni status, a pokazalo se i da nema velikih razlika među učenicima s obzirom na to koliko često roditelji s njima o tome razgovaraju. Prema školskom programu u prednosti su uvijek gimnazijski programi.

Nacionalna strategija financijskog obrazovanja u Hrvatskoj je donesena 2011. godine. Iako je to prilično kasno, Hrvatska tu ne zaostaje puno za drugim zemljama jer su “takve strategije i u drugim zemljama donesene unazad 10 do 15 godina – to je područje obrazovanja koje se i u drugim zemljama svijeta relativno kasno razvija”, objasnila je Roth.

U Hrvatskoj je prisutno nerazumijevanje što je to “financijsko obrazovanje” te vrlo malo škola pruža takvo obrazovanje. Uglavnom su to ekonomske škole, navodi Roth, zbog čega se postavlja pitanje možemo li to zvati financijskim obrazovanjem ili strukovnim.

Škola treba djeci pružiti financijsko obrazovanje, no ključno je pitanje tko će provoditi tu edukaciju u školama te “koliko su nastavnici osposobljeni za pružanje financijskih informacija i provođenje financijskog obrazovanja budući da nemaju stručno osposobljavanje i usavršavanje niti su se za to osposobili kroz svoje formalno obrazovanje”, istaknula je Roth u svom izlaganju.

* predavanje je održano u sklopu projekta “Jačanje kapaciteta udruga za društveno zagovaranje”, koji financijski podupire Grad Zagreb

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr